Potencijali energetskog sektora Hercegovačko – neretvanske županije mogu se mjeriti s kapacitetima ove županije u turizmu. Nažalost, zbog loših zakonskih rješenja, ali i opstrukcija iz Sarajeva, dobar dio tih potencijala je još uvijek neiskorišten.
Kako se navodi u Strategiji razvoja HNŽ-a 2017. – 2020. godina, u novije vrijeme prisutan je trend izgradnje foto-solarnih objekata kojim se iskorištavaju veliki potencijali Sunčevog zračenja koje se na prostoru HNŽ-a povećava od sjevera prema jugu (na jugu se ostvaruju ozračenosti između 1,5 i 1,55 MWh/m2).
Prema dostupnim podatcima, na području HNŽ-a izgrađeno je 38 foto-solarnih objekata različite instalirane snage (najviše objekata snage oko 150 kW). Ipak, ono što još nije iskorišteno je snaga vjetra u Hercegovini.
Ukupan tehnički potencijal za korištenje energije vjetra HNŽ-a procjenjuje se na oko 500 MW pri čemu u obzir nisu uzeta eventualna ograničenja (priključak na elektroenergetsku mrežu, zaštita okoliša i dr).
Usporedbe radi, snaga RiTE Gacko, koja je u bivšoj državi građena kao proizvođač električne energije za mostarski Aluminij je 300 MW. To znači kako su kapaciteti električne energije koju bi mogli dobiti iz snage vjetra u Hercegovini skoro dvostruko veći, a u ovom slučaju ne bi bilo nikakvih posljedica po okolinu, što svakako nije slučaj s termoelektranama.
