Češnjak se uglavnom sadi u jesen, prezimljuje, i u idućoj godini razvija vegetativnu masu i lukovicu – glavicu. Za sadnju je najbolje koristiti vanjske, krupnije češnjeve. Najbolji termin za sadnju na području Hercegovine je od sredine pa do kraja mjeseca rujna.
Sredina mjeseca rujna vrijeme je kada se u mnogim vrtnim centrima mogu pronaći lukovice češnjaka za jesensku sadnju. Iako se češnjak može saditi i u proljeće, puno bolje je sadnju obaviti u jesen kada razvija veću i kvalitetniju lukovicu-glavicu.
Češnjak je kao i luk sličnih zahtjeva prema tlu i plodoredu. Uzgaja se na već obrađenim površinama koje su obilno gnojenje organskim gnojem. Ako nema takvih površina onda svakako prije sadnje treba obaviti gnojidbu organskim gnojivima, primjerice Povrtko.
Osim gnojiva Povrtko može se koristiti i organsko gnojivo pod nazivom Biorex. Na istoj se površini češnjak se može uzgajati svake 3 – 4 godine.
Priprema tla za sadnju ista je kao i kod proizvodnje luka. Češnjak ima mali broj selekcioniranih sorti pa se za proizvodnju koristi sadni materijal proizveden što bliže području uzgoja češnjaka. Prosječna masa lukovice naših domaćih ekotipova obično je 30 – 40 g, a primjerice francuski kultivari oslobođeni virusa imaju prosječnu masu lukovice 70 – 100 g, što je dovoljno ilustrativan primjer.
Sadnja češnjaka
Jesenskom se sadnjom postižu veći urodi, glavice su krupnije, ali se kraće čuvaju od glavica proizvedenih proljetnom sadnjom. Jesenska sadnja češnjaka obavlja se krajem rujna i u listopadu. Češnjak se sadi na dubinu 4 – 5 cm. Sadnja se obavlja u trake ili redove, ovisno od potreba i mogućnosti. Najčešće se sadi u troredne ili četveroredne trake na razmak 30 x 10-12 cm.
Za sadnju se uzimaju vanjski češnji s glavice češnjaka jer su krupniji i razvijeniji.
Unutarnji češnji imaju tanji i slabiji ovojni listić, nejednaku krupnoću, pa se stoga ne postiže odgovarajući učinak. Za kvadratni metar potrebno je posaditi 6 – 8 dkg češanja. Češnji se prije sadnje, zbog zaštite od bolesti, potapaju u otopinu nekog botriticida desetak minuta. Za to možete koristiti pripravak Signum.
Zašto hobisti gredice češnjaka posipaju pepelom (lugom)?
Češnjak je osjetljiv na kiselost tla. Preporučuje se tlo blago kisele do neutralne reakcije pH vrijednosti 6 – 7. Kako bi se smanjila kiselost tla, gredice češnjaka se često posipaju pepelom (lugom). Pepeo je za češnjak odličan dodatak zahvaljujući svom sastavu. Sadrži mnogo minerala i drugih korisnih tvari. Može ga se koristiti za dezinfekciju zemljišta, kao gnojivo, insekticid i fungicid. On poboljšava strukturu i karakteristike zemljišta, pomaže kod razgradnje organskih tvari.
Kada je češnjak spreman za vađenje?
Češnjak je tehnološki sazrio kada lišće požuti, a stabljika se počinje sušiti. Najpovoljniji rok vađenja je kada je 30 – 70% listova suho. Nakon vađenja češnjak se smješta u prostor zaštićen od sunca, u tankom sloju da se prosuši, a poslije se čisti i sprema za čuvanje. Na području Hercegovine se najčešće plete u vijence i vješa na prozračno mjesto.
Puno više informacija o sadnji i agrotehnici kod češnjaka doznajte od Sjemenarnine Agro Podrške na broj 063/700-700.
