Naime, organizacija “Novi put” provela je tromjesečno praćenje načina izvještavanja o rodno zasnovanom nasilju na pet internetskih portala u Bosni i Hercegovini, u sklopu projekta “Istraživanje rodne perspektive u novinarstvu u BiH u vijestima o rodno-zasnovanom nasilju”, koji financijski podržava WACC – Svjetska organizacija kršćanskih komunikacija (World Association of Christian Communications).
Profesorica na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru Daniela Jurčić za Bljesak.info je govorila o projektu i rezultatima istraživanja o prikazu žena u medijima u BiH te pojasnila ciljeve i metode.
Možete li nam detaljnije objasniti o kakvom je projektu riječ, koji su njegovi glavni ciljevi i što se nastojalo postići kroz provedeno istraživanje?
Jurčić: Tijekom tromjesečnog razdoblja proveli smo praćenje sadržaja na pet internetskih portala u Bosni i Hercegovini, koristeći metodologiju i alate prilagođene iz WACC-ovog Global Media Monitoring Projecta, s ciljem analize prisutnosti rodne perspektive u domaćem medijskom prostoru. Istraživanje je obuhvatilo i analizu zastupljenosti žena u medijima, kako bi se utvrdilo na koji način su prikazani ženski likovi te u kojoj mjeri su prisutni rodni stereotipi u izvještavanju.
Posebna pozornost posvećena je omjeru pojavljivanja žena i muškaraca u medijskim sadržajima, kao i rubrikama u kojima se žene najčešće pojavljuju, s naglaskom na one koje predstavljaju sferu moći i utjecaja. Ovo istraživanje rodne perspektive u novinarstvu u BiH u vijestima o rodno-zasnovanom nasilju nastalo je u suradnji Udruženja Novi put i WACC-Global (Svjetska organizacija kršćanskih komunikacija) s ciljem da se utvrdi pristup u izvještavanju o rodno zasnovanom nasilju u bh. medijskom prostoru a analiza je obuhvatila ukupno 6 900 članaka.
Možete li reći jesu li se u medijima uočile promjene u načinu izvještavanja o ženama i muškarcima u odnosu na ranije?
Jurčić: Nažalost ne. Rekla bih da je situacija čak i gora nego prije par godina. Razlog je svakako i taj što se na području Balkana u medijima pojavljuju ženski likovi koji imaju posve nove društvene vrijednosti ali i pravila ponašanja. Prikazivanjem isključivo svoje tjelesnosti i seksualnosti svakako krive sliku o ženama, koje bi u medijima trebale biti vidljive zbog svojih znanja i kompetencija.
Koji su ključni rezultati do kojih ste došli tijekom istraživanja, odnosno što su pokazali prikupljeni podaci o načinu na koji mediji u BiH izvještavaju o ženama i rodno zasnovanom nasilju?
Jurčić: Rezultati analize pokazuju da internetski portali u Bosni i Hercegovini uvelike daju prednost muškarcima u medijskom prostoru. Muškarci su prikazani kao nositelji odluka, glavni sudionici političkih procesa i ključni akteri javnih događaja, dok je uloga žena u javnoj sferi prisutna, ali u znatno manjoj mjeri i najčešće na marginama. U kontekstu promoviranja rodne ravnopravnosti, portali zapravo reproduciraju tradicionalne predodžbe o rodnim ulogama i identitetima. Muškarci su znatno zastupljeniji od žena, osobito u rubrikama koje odražavaju društvenu moć, autoritet i kompetentnost. Ženski likovi, s druge strane, uglavnom su prisutni u zabavnim sadržajima, gdje dominiraju teme vezane uz estetiku, tjelesnost i seksualnost. Takav način predstavljanja odražava postojeće društvene odnose i vrijednosne obrasce koji i dalje favoriziraju patrijarhalne strukture.
Po pitanju nasilja nad ženama, mediji izvještavaju nažalost gotovo svakodnevno. Budući da ni bh. mediji nisu otporni na senzacionalizam, nasilje nad ženama “iskorištavaju” za veću vidljivost. O ovom fenomenu se izvještava uglavnom kratko, bez dubine i analize. Koriste se senzacionalistički naslovi, nagađa se i pretpostavlja o razlozima nasilja. Nasilje se čak dovodi i u kontekst prevelike ljubavi. Medijsko izvještavanje ne može zaustaviti nasilje nad ženama, ali mediji svakako mogu pridonijeti da se mijenja svijest o rodno utemeljenom nasilju kao neprihvatljivoj i zakonom zabranjenoj pojavi.
Na koji način se može djelotvorno suprotstaviti pojavama nasilja u medijima i potaknuti odgovornije izvještavanje?
Jurčić: Prije svega, o ovoj temi se u medijima mora polemizirati jako često. Ako imamo podatak da je svaka treća žena u Europi iskusila fizičko ili seksualno nasilje, onda zaista vidimo da je problem javna stvar i da svi zajedno moramo biti nositelji pozitivnih društvenih promjena. Mediji naravno moraju raditi po etičkim normama: zaštititi žrtvu, poštovati njezino dostojanstvo, ne koristiti senzacionalističke forme, i naravno senzibilizirano izvještavati o ovom fenomenu.
Što smatrate ključnim koracima u mijenjanju društvene svijesti i percepcije o položaju žena i rodnoj ravnopravnosti?
Jurčić: U Bosni i Hercegovini rodne uloge i dalje su pod snažnim utjecajem patrijarhalnih obrazaca. Vjerujem da je u 21. stoljeću krajnje vrijeme da počnemo mijenjati svijest i stavove o položaju žene u društvu. Riječ je o procesu koji nije ni jednostavan ni kratak, jer zahtijeva djelovanje različitih segmenata – države, društva, medija, obrazovnog sustava i odgoja. Po mom mišljenju, razdoblje u kojem se muškarci promatraju kao nadređeni pripada prošlosti i odražava nerazvijenost i zaostalost jednog društva. Naš je zadatak kao zajednice ukloniti patrijarhalne obrasce, promatrati ženu kao ravnopravnog sudionika, prevladati rodne stereotipe i smanjiti prisutnost seksizma. Sve su to izazovi s kojima će se bosanskohercegovačko društvo morati suočavati još dugo vremena, a mediji u tom procesu imaju iznimno važnu i odgovornu ulogu.
Izvor: Bljesak.info
