Trešnje su jedno od voća s najnižim glikemičnim indeksom. Glikemični indeks nam pokazuje kako neka namirnica nakon konzumacije djeluje na nivo glukoze u krvi i kako utječe na lučenje inzulina.
Kao mjera se uzima glukoza koja ima glikemični indeks 100. Nakon konzumiranja hrane s visokim GI, zbog naglog lučenja velikih količina inzulina brzo pada nivo glukoze u krvi, dolazi do hipoglikemije a što pojačava potrebu za slatkim. Začarani krug se zatvara – više slatkiša traži još novih slatkiša. Zanimljivo je da je taj plod na trećem mjestu među voćem po učinku snižavanja LDL kolesterola u krvi, koji je inače faktor koji uvelike pridonosi razvijanju ateroskleroze te uzrokuje srčani i moždani udar.
Peteljka ploda bogata je taninom, gorkim tvarima, organskim kiselinama, flavonoidima, šećerom i mineralima. Zahvaljujući svome sastavu, peteljke su se u narodnoj medicini koristile za čajeve koji potiču izlučivanje mokraće i izbacivanje kamenaca iz bubrega i mokraćnog mjehura.
Trešnja raste i samoniklo – kao divlja trešnja, koja je zdravo voće čiji se plod i peteljka koriste. Sjemenke su se dugo upotrebljavale za proizvodnju ulja koje je sprječavalo pojavu srčane kapi, a peteljka se koristila kao diuretik.
Prednosti prehrane bogate voćem su: bogata je prehrambenim vlaknima, pomaže kod smanjenja tjelesne težine, bez masti je ili je sadrži samo u tragovima, bogata je vitaminima i mineralima, ne sadrži kolesterol, bogata je fitokemikalijama, bogata je antioksidansima koji štite organizam uništavajući štetne slobodne radikale, dobra je zamjena za hranu koja sadrži dodani šećer i uz obilje vrijednih nutrijenata opskrbit će nas i prijeko potrebnom vodom.
U 100 grama hranjiva vrijednost trešnje (svježih) jednaka je 82 g vode; 0,2 g masti; 1 g bjelančevina; 16 g ugljikohidrata; 12 g šećera i 2,1 g vlakana. Trešnja sadrži sve vitamine i minerale, iako u manjim količinama, kao i celulozu, pektin te organske kiseline (jabučnu, limunsku, vinsku). Bogata je kalijem te stoga povoljno djeluje na izlučivanje vode iz organizma.
