Poput peršina, i celer uglavnom jedemo kao jedan od sastojaka juha, a to je šteta jer ta je biljka i jestiva i ljekovita.
Najvećim dijelom, oko 95 posto, celer je voda, ali puna vlakana i kalija, dobar je izvor vitamina A, C i K, sadrži folate, magnezij i kalcij, kao i više moćnih antioksidansa, a prepoznatljivu, pomalo oštru aromu daju mu ftalidi, komponente koje opuštaju stijenke arterija te olakšavaju cirkulaciju krvi i snižavaju tlak.
Ovo povrće ujedno smanjuje rizik od nastanka tromba, potiče mokrenje, pomaže u liječenju upala dišnih organa, dobro je za oči, umiruje žgaravicu, pomaže regulaciji probave i pokretljivosti crijeva.
Može i sirov
Zahvaljujući obilju antioksidansa kao što su lunularin i bergapten pomaže u sprečavanju oštećenja stanica koje može dovesti do razvoja raka, a neka istraživanja sugeriraju da bi ekstrakt sjemenki celera mogao biti koristan u borbi protiv demencije.
Okusom se korijen celera slaže s mnogim namirnicama, pa se, osim što se kuha u juhama i varivima, može jesti sirov u salatama i uz umake, može se pirjati ili peći s drugim povrćem i mesom, a kao pire može zamijeniti krumpir. Preporuka je začiniti jela od korijena celera češnjakom, sokom limuna, peršinom ili im dodati kapare.
S obzirom na to da je korijen celera bogat vlaknima, može teško pasti i izazvati napuhnutost i plinove. Stoga ga u početku možete dodavati jelima u manjim količinama ili ga u pireu pomiješati s krumpirom.
