Akademik Stjepan Krasić, povjesničar i svećenik rodom iz Čitluka, u srijedu je, u društvu nećaka Stjepana Krasića, posjetio Kulturno-informativni centar (KIC) Čitluk.
Tijekom posjeta, akademik Krasić razgovarao je s djelatnicima KIC-a te obišao nove prostorije i upoznao se sa sadržajima Kulturno-informativnog centra, prenosi citluk.ba.
Posebnu pozornost akademik Krasić posvetio je novouređenoj knjižnici u sklopu KIC-a, koja s radom započinje 1. rujna. U razgovoru s djelatnicima podijelio je nekoliko zanimljivih povijesnih činjenica i spoznaja iz svog dugogodišnjeg znanstvenog i povjesničarskog rada te izrazio nadu da će nova knjižnica zaživjeti među Brotnjacima i potaknuti ih na čitanje i razvijanje čitalačkih navika.
Posebno zanimljivi bili su podaci do kojih je akademik Krasić došao istražujući povijest prve javne knjižnice na hrvatskome tlu i pišući knjigu: „Povijest prve javne knjižnice na hrvatskome tlu (1463.): Knjižnica samostana sv. Dominika u Dubrovniku u okviru humanističkih gibanja u XV. i XVI. stoljeću“.
Knjiga o prvoj javnoj knjižnici na hrvatskom tlu donosi sustavan pregled ne samo knjiga i knjižnice, već cjelokupnog društvenog, kulturnog, političkog i znanstvenog konteksta, koristeći nevjerojatnu količinu arhivskih podataka objašnjava i sve što je dovelo do nastanka te knjižnice. Otvaranje prve javne knjižnice bio je ogroman civilizacijski iskorak, a akademik Krasić knjigu je napisao znanstvenim stilom, ali u isto vrijeme zanimljivim i široj čitateljskoj publici. Pripremajući knjigu Krasić je morao obići brojne knjižnice i arhive, pronaći dokumente koji su možda i stoljećima bili zaboravljeni, no upravo zato je ona vrijedan doprinos proučavanju ne samo hrvatskih knjižnica već i cjelokupne baštine.
Ravnatelj Kulturno-informativnog centra Čitluk Željko Planinić ovom je prigodom akademiku Krasiću uručio prigodan dar, monografiju “Brotnjo – naša priča”.
Akademik Stjepan Krasić vrhunski je intelektualac i jako plodan pisac, koji je punih trideset i pet godina bio profesor u Rimu, znanstvenik s dva doktorata, poliglot. Autor je više od trideset knjiga i tristotinjak znanstvenih radova te je dobitnik brojnik nagrada raznih kulturnih, znanstvenih ustanova u zemlji i inozemstvu. Posebno se ističu četiri nagrade za životno djelo: Grada Zadra, Dubrovnika, Općine Čitluk i Dubrovačko-neretvanske županije, a pronalazeći nove dokaze i činjenice, donoseći nove spoznaje u svom impresivnom znanstvenom radu Krasić je dao ogroman doprinos poznavanju hrvatske kulturne baštine i nasljeđa. Mladu misu proslavio u rodnom Čitluku na blagdana Velike Gospe 1965. godine.
