Osnovna škola Čerin jedna je od prvih u BiH, koja je učenicima zabranila korištenje mobitela u školama. Ovaj primjer slijedi sve veći broj škola. Već treću godinu učenici ne donose mobitele u školu i to je zajednička odluka škole i roditelja.
“Nadamo se da smo smanjili mogućnost potencijalnog nasilja na društvenim mrežama, a s Vijećem roditelja smo postigli dogovor da kontroliraju njihove aktivnosti na mobitelima“, kaže za DW Pero Petrušić, ravnatelj ove škole.
Odmor je i slobodno mu prilazi grupa učenika. “Kako kažete kada provjeravam imate li mobitel?“, pita ih vedro ravnatelj koji sada izgleda više kao neki stariji prijatelj. “Ravnatelj provodi raciju”, odgovaraju u glas dečkići na ovu njihovu, očito njihovu internu šalu.
A pravila su jasna: učenici ne smiju donositi mobitele u školu, izuzev u opravdanim slučajevima, bolesti ili dogovora s roditeljima. Ako netko prekrši pravila, mobitel se oduzima i obavještava roditelj koji ga preuzima.
Pedagoginja Marija Prusina o ovome pravilu za DW kaže: “Zamijetili smo porast virtualnog nasilja i neprimjerenu upotrebu mobitela, snimanja nastavnika i učenika bez dozvole, ometanja nastave itd. Umjesto da bude alat za učenje, mobitel je sve češće postajao izvor problema”.
Na pitanje kakve su bile reakcije učenika nakon zabrane, kaže: “U početku je bilo otpora, ali zahvaljujući i roditeljima i nastavnicima učenici su se vrlo brzo prilagodili i danas svi vidimo pozitivne promjene – aktivniji su i pažljiviji na nastavi, više se međusobno druže i komuniciraju, povećala se socijalna interakcija među učenicima i općenito je atmosfera u školi vedrija i opuštenija”. Ovaj potez podržala je i lokalna zajednica, općina Čitluk, uređenjem školskog igrališta s umjetnom travom kako bi učenici bili što više tjelesno aktivniji – organiziraju se sportske igre, razne rekreacije, ali i edukativne radionice za učenike i nastavnike o tehnološkom pristupu i digitalnom osvješćivanju. Čini se da su u ovoj maloj sredini odavno prepoznali opasnost i poduzeli konkretne mjere.
Tehnološki razvoj i slobodan pristup djeci i vrlo mladima virtualnom svijetu koji skriva mnoge zamke već ima dramatične posljedice. Posljedice pogađaju čak i živote djece.
Prije nekoliko dana zastupnici u Europskom parlamentu podržali su brzu provedbu Zakona o digitalnim uslugama i zabrani štetnih praksi koje izazivaju ovisnost kako bi se zaštitili maloljetnici. Ovo uključuje i zabranu društvenih mreža za mlađe od 13 godina.
Prvi alarm izazvala je objava izvješća Europskog parlamenta koje su prihvatili zastupnici Odbora Europskog parlamenta za unutarnje tržište i zaštitu potrošača u kojem se ističe zabrinutost zbog neuspjeha velikih on-line platformi u adekvatnoj zaštiti maloljetnika te upozoravaju na rizike povezane s ovisnošću, mentalnim zdravljem i izloženošću nelegalnom i štetnom sadržaju.
Zastupnici su predložili minimalnu dob od 16 godina za pristup društvenim mrežama, platformama za dijeljenje videa i pratiteljima umjetne inteligencije, izuzev ako to roditelji ne odobre, te minimalnu dob od 13 godina za pristup bilo kojoj društvenoj mreži.
“Nadamo se da smo smanjili mogućnost potencijalnog nasilja na društvenim mrežama”, kaže Pero Petrušić
Rizici i posljedice prekomjernog korištenja mobitela i društvenih mreža su više nego dramatične, posebno za djecu i mlade. U ovom kontekstu, navodi fizičke i zdravstvene probleme poput oštećenja vida, glavobolje, tjelesnih deformiteta, pretilosti, problema u socijalizaciji i razvoju emocija zbog usporenog razvoj emocionalnih komponenti osobnosti, zaostajanje u izražavanju i kontroli emocija. Niz nastavlja se problemima mentalnog zdravlja poput depresije, tjeskobe, stvaranja nerealne slike o sebi i drugima, ovisnošću i zapostavljanje učenja, školskih i drugih obveza itd.
Čerin pokazuje da promjena počinje lokalno – s djecom, roditeljima i nastavnicima koji su odlučili reći ‘ne’ digitalnoj ovisnosti.
Izvor: DW
Foto: Vera Soldo DW
