Ukoliko je suditi prema Akcijskom planu za pripremu, provođenje i diseminaciju rezultata popisa poljoprivrede, ovaj posao bit će napravljen u razdoblju od 1. listopada do 15. prosinca 2024. godine, a zanimljivo je kako će biti proveden bez usvajanja zakona, na čemu su ranije inzistirali u Federaciji BiH.
“Sve tri statističke institucije su suglasne kako pravni okvir za provođenje popisa poljoprivrede u BiH na razini BiH i na razini entiteta bude jedinstven pravni akt u formi odluke o pripremi, provođenju i diseminaciji rezultata popisa poljoprivrede u BiH od 2023. do 2026. godine”, navedeno je u Akcijskom planu, koji će se uskoro naći na sjednici Vijeća ministara BiH.
Tom odlukom bit će definirane institucije odgovorne za provođenje popisa i njihove nadležnosti, razdoblje provođenja popisa, zatim sadržaj popisa poljoprivrede, popisne jedinice, metodologija, način prikupljanja podataka, obrada podataka i njihova zaštita, kao i način formiranja i razmjene baze podataka.
Sam popis poljoprivrede obuhvatit će podatke o broju, veličini i tipovima farmi, te načinu organiziranja, zatim površinama i vrstama uzgajanih kultura, kao i o površinama poljoprivrednog zemljišta prema načinu korištenja. Popis će obuhvatiti i podatke o obradi i održavanju poljoprivrednog zemljišta, broju i vrstama uzgajanih životinja, kako se one drže, zatim o poljoprivrednoj mehanizaciji, radnoj snazi i ostalim aktivnostima na farmama.
Što se tiče rizika koji mogu spriječiti popis poljoprivrede u ovoj godini, to su kašnjenje s raspisivanjem javnog natječaja za nabavku softvera i hardverske opreme, zatim dužina trajanja javne nabavke, ali i nemogućnost pravovremenog osiguranja potrebnog broja popisivača i njihove obuke zbog nedostatka radne snage.
Podsjećanja radi, posljednji cjeloviti popis poljoprivrede proveden je davne 1960. godine, dok je 1969. godine proveden metodom uzorka na 20 posto poljoprivrednih gospodarstava. Kasnije, popisi poljoprivrede 1971, 1981, 1991. i 2013. godine uključeni su u popis stanovništva, međutim, kako je navedeno u Akcikskom planu, takav način prikupljanja podataka na dobrovoljnoj bazi nije mogao dati pravu sliku stanja, što je jedan od razloga za provođenje detaljnog popisa.
“Nedostatak pouzdanih i točnih poljoprivrednih, ali i katastarskih podataka čini razvojne politike i strategije teškim, ako ne i nemogućim”, navedeno je u Akcijskom planu.
