Naslovnica CRKVA Na Križevcu slavljena sveta misa

Na Križevcu slavljena sveta misa

Podijeli objavu

U Međugorju se Blagdan Uzvišenja svetog Križa ne slavi 14. rujna kad inače spada po liturgijskom kalendaru, nego prve nedjelje nakon Male Gospe, svetom misom na brdu Križevac.

Tako je to od rujna 1935. godine kada je biskup fra Alojzije Mišić odredio da se blagdan Uzvišenja sv. Križa u Međugorju slavi prve nedjelje nakon blagdana Male Gospe, te da se tada na Križevcu slavi «pučka misa».

A sve to zbog toga što su župljani Međugorja u čast 1900. godine Otkupljenja, odnosno 1933./34., potaknuti tadašnjim župnikom fra Bernardinom Smoljanom, usprkos velikoj neimaštini, na brdu ponad Međugorja sagradili monumentalni betonski križ. U njegovo su križište ugrađene relikvije Isusova križa dobivene iz Rima. Prvi put je tamo slavljena sveta misa 16. ožujka 1934. Toga dana promijenjeno je i ime brda: umjesto dotadašnjeg imena Šipovac, brdo se nazvalo Križevac.

BROJNI HODOČASNICI U CRKVI I NA KRIŽEVCU

Tako je u nedjelju 11. rujna u Međugorju bilo doista svečano. Od jutarnjih sati mogli su se vidjeti i pojedinci ili grupice hodočasnika koji su se pješke približavali Međugorju, kaneći se zatim sa ostalim pukom i hodočasnicima u molitvi popeti na Brdo Križevac gdje je u 11,00 sati služena svečana sveta misa koju je uz suslavlje brojnih svećenika predslavio novi kapelan u Međugorju fra Jure Barišić.

On je u svojoj propovijedi, osvrćući se na današnje evanđelje u kojem je bilo govora o prispodobi o Milosrdnom Ocu, pozvao sve prisutne da jedni druge gledaju milosrdnim očima Isusa Krista i očima Blažene Djevice Marije.

Danas su u župi Međugorje ujutro slavljene još dvije svete mise na hrvatskom jeziku: u 8 sati u crkvi sv. Jakova koju je predslavio fra Stanko Soldo i u 12,00 sati na vanjskom oltaru crkve koju je predslavio fra Antonio Primorac.

O SAMOM BLAGDANU UZVIŠENJA sv. KRIŽA

Inače je blagdan Uzvišenja svetog Križa je nastao u Jeruzalemu, gdje se slavio izuzetno svečano. U 5. st. se 14. rujna slavila obljetnica posvete Konstantinove bazilike na Golgoti. Prema Egeriji taj je dan bio izabran zato što se upravo toga dana 335., zaslugom Helene, majke cara Konstantina, pronašao sveti Križ.

U Rimu se, pod galskim utjecajem, početkom 6. st. slavio blagdan Našašća sv. Križa koji je padao 3. svibnja. Od 7. st., nakon što su relikvije svetoga Križa 635. preotete od Perzijanaca, sveti Križ se izlagao vjernicima na štovanje 14. rujna u vatikanskoj bazilici. Budući da su se relikvije doslovno podizale, uzdizale u vis da bi ih vjernici vidjeli (kao što je danas podizanje u misi), blagdan se počeo nazivati „uzvišenje“, što se onda shvaća i doslovno i u prenesenom smislu (križ, koji je bio ludost i sablazan, postao je moćno sredstvo Kristove proslave i ljudskoga spasenja).

Kasnije su ove relikvije prenesene u baziliku Svetog jeruzalemskog Križa. Blagdan našašća sv. Križa (3. svibnja) dokinut je 1960. Na Istoku se ovaj blagdan slavi skoro toliko svečano koliko i Uskrs. Izraz „uzvišenje” potječe iz istočnog obreda: svećenik uzdiže križ prema 4 strane svijeta a zbor svaki puta pjeva po 100 puta Kyrie eleison. U Rimu je toga dana bila procesija od Marije Velike do Laterana gdje se častio sv. Križ (prije nego se prenio u baziliku sv. Križa). Ova je procesija bila poznata i u drugim zapadnim Crkvama.

Medjugorje-info.com

Podijeli objavu