„OHR ne postoji. Ovdje postoji samo visoki predstavnik i tu inokosnu funkciju treba jednostavno razriješiti dužnosti kako bi se otvorio prostor za politike prevladavanja problema“, rekao je u emisiji Kompas RTV-a Herceg-Bosne profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Banjaluci dr. sc. Miloš Šolaja.
Dodao je da bi nakon toga svatko definirao vlastite interese i tražio ih unutar Bosne i Hercegovine kakva jest. „U protivnom, ne vidim potrebu za otvorenim sukobima, ali mislim da ćemo stalno zaostajati u razvoju, da nas neće biti nigdje te da će jednog dana svi oni koji imaju bilo kakvu ambiciju jednostavno otići odavde.“
PIC ne postoji
Objasnio je kako pravila izbora visokog predstavnika nikada nisu jasno definirana, te da je prvog visokog predstavnika, Carla Bildta, potvrdilo Vijeće sigurnosti UN-a, kao i sve njegove nasljednike – osim Christiana Schmidta. Istaknuo je da su dvije velike svjetske sile osporile Schmidtovo imenovanje te se pitao “tko je taj koji će reći da može biti visoki predstavnik” ako nema potvrde Vijeća sigurnosti.
Dodao je kako se kroz godine u političkoj praksi prihvatio PIC, odnosno Vijeće za provedbu mira, iako, kako tvrdi, ta institucija formalno “nikada nije ni postojala“ u daytonskom okviru. “Na kraju se pokazalo da se nije sastajalo ni Vijeće za provedbu mira, nego samo njegov upravni odbor”, rekao je i dodao da je riječ o instituciji nastaloj izvan Daytona koja je visokim predstavnicima dala široke političke ovlasti.
Ovo nije demokracija
Šolaja je istaknuo kako unutar BiH postoje potpuno suprotni pogledi na ulogu visokog predstavnika. Kazao je kako se iz dijela bošnjačkih političkih krugova ranije moglo čuti da bi OHR trebao “dovesti BiH do Europske unije pa tek onda otići”, iz Republike Srpske dolazi stav da nije moguće uspostaviti normalne političke odnose dok god postoji OHR.
“Još 1998. i 1999. govorio sam da će visoki predstavnik zamrznuti razvoj demokracije u BiH i danas mislim da se upravo to dogodilo. Ovo nije puna demokracija – imamo izbore i institucije, ali nam nedostaje istinsko demokratsko funkcioniranje”, poručio je dr. Šolaja.
Rusija, Kina i visoki predstavnik
Smatra kako će se Rusiju i Kinu pitati oko izbora novog visokog predstavnika, podsjetio je da su obje države osporile imenovanje Christiana Schmidta. Posebno je izdvojio kinesku poziciju te da Peking vanjskopolitičke odluke donosi “vrlo pažljivo i nakon detaljne analize”, zbog čega njihovo protivljenje nije bilo slučajno ni simbolično. Dodao je kako je upravo slučaj Schmidt pokazao da imenovanje visokog predstavnika više ne može biti “rutinska birokratska odluka”.
Bošnjačka država
Upitan o sukobu na relaciji Izetbegović-Murphy oko bošnjačke države veličine Slovenije Šolaja je podsjetio na američki dokument iz 2002. godine koji se odnosi na to da Amerikanci moraju biti u dobrim odnosima s Muslimanima u BiH kako bi pokazali da nisu civilizacijski protiv muslimana u svijetu te da se jedno vrijeme pogodovalo politikama unitarizma. „Ipak suština je u onome što je jednom rekao američki veleposlanik u BiH Charles English – ‘nema centralizirane BiH, nema nezavisne RS i nema trećeg entiteta’. Mislim bar do sada da je English bio u pravu.“
Englezi i nova kriza u BiH
Šolaja je komentirao procjene britanskih instituta o Balkanu kao mogućem novom kriznom žarištu te kazao kako one mogu biti ili najava određene politike ili odraz stvarnog stanja na terenu. Dodao je kako je moguće da takve procjene iz Londona služe i kao svojevrsno ispitivanje reakcija i stvarnog stanja u BiH. “U BiH nema krize ako ne bude poticaja izvana. Nisam siguran da je nekome u interesu osim možda Velikoj Britaniji da ovdje izbije kriza jer ona danas niti u jednoj svjetskoj krizi nije bitna, a ovdje bi se vjerojatno postavila kao bitna. Da ona negdje nešto upravlja.“
Druga Hrvatska Republika
Rekao je kako u BiH dolaze mlađe generacije političara koje nemaju iskustvo prijeratne BiH, ali su “više nacionalno orijentirane jer su tako odrasle”. Smatra da je ključno politički ih usmjeriti prema rješavanju problema i suradnji, umjesto produbljivanja sukoba.
O izraelskom lobiju, Drugoj Hrvatskoj Republici u BiH, internacionalizaciji hrvatskog pitanja, maksimalističkim zahtjevima sve tri politike u BiH, Južnoj plinskoj interkonekciji, Miloradu Dodiku, američkoj, njemačkoj i francuskoj politici prema BiH… više u videu emisije Kompas.
