Naslovnica ZANIMLJIVOSTI Tisuće praznih zrakolova leti iznad nas, evo i zašto!

    Tisuće praznih zrakolova leti iznad nas, evo i zašto!

    Podijeli objavu

    Europski avioprijevoznici prisiljeni su letjeti praznim ili gotovo praznim avionima kako ne bi izgubili prava na slotove, pristanišna mjesta na hubovima i velim terminalnim zračnim lukama, gdje o slotu ovisi promet. A pravo na slot gube ako ne pristanu dovoljan broj puta, utvrđen ugovorom. Pravilo se jednostavno zove: “ili ga koristiš ili ga gubiš” (“use it or lose it”).

    Stalni slotovi za letove ka popularnim destinacijama na najvećim zračnim lukama vrlo su bitna, zapravo dragocjena usluga u industriji zračnog prijevoza putnika. Kako bi ih očuvala, svaka zrakoplovna tvrtka mora jamčiti stanoviti godišnji broj pristajanja, u načelu barem 80 posto ukupnih prava na pristajanje utvrđenih ugovorom između prijevoznika i zračne luke. Zračne luke zarađuju od toga, bitno više nego od aerodromskih taksi na putnike i od reklamnih panoa.

    To je ograničenje bilo ukinuto u jeku pandemije lani u ožujku, ali se postupno vraća. Sada zračni prijevoznik gubi slot ako ne pristane na barem polovicu puta od onih predviđenih ugovorom. Europsko povjerenstvo je najavilo da će potkraj ožujka taj postotak povisiti na 64 posto.

    Zračni prijevoznici se bune, počevši od najvećih, kao što su Lufthansa sa svojom grupom, te grupa KLM – Air France. Podsjećaju da im je omikron zadao nov i neočekivan udarac: vrlo je zarazan, što navodi putnike koji ne moraju letjeti da odustanu od prijevoza zrakolovima u kojima je teško izbjeći tuđe virusu u zraku kabine. Zahtijevaju “veću fleksibilnost” jer u protivnome moraju trošiti gorivo i njime onečišćavati atmosferu i kad nemaju putnika da bi ostvarili kvotu slijetanja i uzlijetanja nužnu da zadrže pravo na slot.

    Sama Lufthansa je najavila da će ove zime poništiti oko 33.000 letova jer za njih nema zanimanje putnika. S druge strane najavljuje da će ipak morati letjeti oko 18.000 puta de facto praznim zrakoplovima da ne izgubi slotove gdje su joj bitni. Istu muku muče i drugi prijevoznici, pa je, na primjer, oko 3000 praznih letova ove zime najavila Bruxelles Airlines, tvrtka iz grada u kojemu je Europsko povjerenstvo odlučilo da općenito treba smanjiti broj letova kako bi se barem donekle ublažila klimatska kriza. Ali EU ne uspijeva smanjiti pritisak aerodromskih uprava na zračne prijevoznike.

    Zračne luke mare prvo za svoj profit. I vjeruju da je i “pristanak” na smanjenu iskorištenost – od 64 ili 50 posto – preteška žrtva koju podnose. A Uniji ne pada na pamet da im u to ime plati naknadu i tako umanji ekonomsku patnju, jer bi se razbjesnjele “štedljive članice”.

    Podijeli objavu