Naslovnica ZANIMLJIVOSTI Provjerite štek: Prošle godine zamijenjeno 1,4 milijuna nevažećih kuna

    Provjerite štek: Prošle godine zamijenjeno 1,4 milijuna nevažećih kuna

    Podijeli objavu

    Hrvatska narodna banka dosad je povukla iz opticaja sedam serija novčanica od pet, deset, 50, 100 i 200 kuna, od kojih je njih šest izdano 1993. godine, a jedna dvije godine kasnije.

    Do dana današnjeg,međutim, 9,5 milijuna takvih nevažećih novčanica, od ukupno više od tristo milijuna tiskanih, još uvijek se nalazi u opticaju. Najviše je nevažećih novčanica (11 posto) u apoenima od po pet kuna izdano 1993. godine. Na toj novčanici dominira zelena boja sa likom Petra Zrinskog i Fran Krista Frankopana.

    Nominalna vrijednost te najbrojnije nevažeće novčanica kreće se oko 17 milijuna kuna.

    HNB ističe da im je 750 upravo takvih najstarijih papirnatih novčanica posljednjih godinu dana vraćeno te su one zamijenjena za istu vrijednost. Ukupno je posljednjih godinu dana HNB zaprimio 17.706 komada svih nevažećih novčanica, među kojima je bilo 3923 novčanice u apoenima od 200 kuna na kojoj je lik Stjepana Radića. U godini korone mnogi su izgleda trošili zalihe iz čarapa ne znajući da se tim novčanicama ne može plaćati deset ili više godina.

    Vrijednost starih vraćenih dvjestotica u zadnjih godinu dana bila je 784.600 kuna! Ukupna pak vrijednost svih vraćenih novčanica zamijenjenih od svibnja 2020 do kraja svibnja ove godine bila je oko 1,44 milijuna kuna! Unazad godinu dana tako iz čarapa izvučeno i vraćeno oko 2800 novčanica od deset kuna, 1707 novčanica od 20 kuna, nešto više od pet tisuća starih novčanica od 50 kuna te nešto više od tri tisuće starih novčanica od stotinu kuna.

    Hrvatska narodna banka, inače, zamjenjuje sve nevažeće novčanice kuna bez naknade i vremenskog ograničenja svakome tko ih donese osobno na blagajnu HNB-a u ulici Franje Račkog 5 u Zagrebu, ili pošalje poštom.

    Zašto su i kako građani čuvali kod kuće nevažeće novčanice veliko je pitanje, kao i to zašto mnogi još i danas čuvaju novčanice s kojima se još od 2001, 2007 ili 2010. godine više ne može plaćati?

    Iz središnje banke objašnjavaju kako se novčanice kune koje su u optjecaju mogu pohabati ili uništiti te samim time postaju neprikladne za optjecaj.

    – Jesu li tijekom godina uništene korištenjem, iznesene od strane turista van Hrvatske li su još uvijek u domovima naših građana pa će u jednom trenutku doći na zamjenu u HNB, nažalost ne možemo tvrditi sa sigurnošću.

    Prema podacima kojima raspolažemo, u optjecaju se nalazi najviše nevažećih novčanica apoena 5 kuna, a najmanje onih apoena 200 kuna. To može biti pokazatelj da je veliki broj nevažećih novčanica manjih apoena uništen uslijed učestale uporabe, no sa druge strane možda znači da se zbog svoje male vrijednosti dio čuva i koristi u kolekcionarske svrhe, odgovaraju iz središnje banke. Nevažeće novčanice kune jesu one koje su prestale biti zakonsko sredstvo plaćanja, zbog čega se više ne primaju u postupku plaćanja. Stoga ih ni poslovni subjekti (primjerice, trgovci) niti građani nisu obvezni primiti, kažu u HNB-u.

    Nevažeće novčanice je potrebno zamijeniti za važeće. U Hrvatskoj je, dakle, tako u opticaju nešto više od 9,56 milijuna nevažećih novčanica. Gotovo svaka treća među njima, odnosno 3,3 milijuna kuna je zelena 5-kunska novčanica. Slijedi novčanica od deset kuna izdana 1995 godine kojih je u opticaju 2,3 milijuna kuna, a na toj novčanici nalazi se slika pulske Arene. Starije desetice iz 1993. godine sa slikom Juraja Dobrile ostalo je samo 698 tisuća.

    Dvadesetice iz 1993. godine još je u opticaju 1,7 milijuna kuna, novčanice od 50 kuna iz 1993. oko 583 tisuće, novčanice od sto kuna iz 1993. je oko 635 tisuća dok je najvrednijih 200 kuna iz 1993. godine, sa likom Stjepana Radića oko 185 tisuća. Dakle, nominalna vrijednost nevraćenih novčanica s likom Stjepana Radića je oko 37 milijuna kuna, no u ukupnom udjelu tiskanih dvjestotica nevraćenih je samo 0,62 posto!

    – Hrvatska narodna banka, sukladno praksi i ostalih središnjih banaka, u odlukama koje uređuju povlačenje iz optjecaja određenih novčanica nastoji osigurati dovoljno vremena da se svi građani i poslovni subjekti pravodobno informiraju o povlačenju, da se osigura dovoljno vremena za zamjenu novčanica koje se povlače putem financijskih institucija te da osigura trajnu zamjenu u samoj središnjoj banci.

    Uzimajući u obzir broj ukupno tiskanih novčanica koje su kroz godine povučene iz opticaja, možemo tvrditi da je povučeno i zamijenjeno gotovo 97 % nevažećih novčanica koje su se nalazile u optjecaju. Kao što smo već naveli dio novčanica je uništen, dio iznesen iz zemlje, a dio se sakuplja kao notafilija. Dakle, ništa neočekivano ili neuobičajeno. Čisto za usporedbu središnja banka Njemačke još uvijek učestalo mijenja njemačke marke, iako su povučene iz opticaja 2002. godine prilikom uvođenja eura, odgovaraju iz središnje banke.

    Večernji List

    Podijeli objavu