Bruno Stojić je u kolovozu prošle godine podnio zahtjev za prijevremeno puštanje nakon odsluženja dvije trećine zatvorske kazne
Ministarstvo pravosuđa i uprave RH ovih se dana pozitivno očitovalo na upit međunarodnog tribunala u Haagu o tome može li Hrvatska dati jamstva da će nadležna tijela nadzirati boravak Brune Stojića ako suci odluče pustiti na prijevremenu slobodu.
Tu informaciju potvrdili su za Večernji List u Ministarstvu pravosuđa, ne spominjući o kojem se haaškom osuđeniku radi. No, kako je Bruno Stojić u kolovozu prošle godine podnio zahtjev za prijevremeno puštanje nakon odsluženja dvije trećine zatvorske kazne, doznajemo da se radi upravo o njegovu zahtjevu.
U studenom, nakon zahtjeva Brune Stojića, isti zahtjev za puštanje na slobodu nakon odsluženja dvije trećine zatvorske kazne podnio je i Milivoj Petković.
Neslužbeno se doznaje da suci Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove u Haagu nisu još razmatrali Petkovićev zahtjev do te faze do koje je stigao prije predani Stojićev.
Stojiću su dvije trećine zatvorske kazne protekle u siječnju, a Petkoviću sredinom veljače. Posljednji u zatvoru ostat će Jadranko Prlić, koji je osuđen na 25-godišnju kaznu, dok su Bruno Stojić, Milivoj Petković i pokojni Slobodan Praljak osuđeni na 20-godišnje kazne zatvora.
Praljak je pri izricanju pravomoćne presude u sudnici popio prokrijumčareni otrov koji ga je brzo usmrtio.
Valentin Ćorić dobio je 16 godina zatvora i njegovu zahtjevu za puštanje na slobodu sud je udovoljio u siječnju 2019., a Berislav Pušić osuđen je na 10 godina zatvora i pušten je nakon odsluženja dvije trećine kazne 2018. godine.
Milivoj Petković zatvorsku kaznu služi u Belgiji, Bruno Stojić u Austriji, a Jadranko Prlić u Velikoj Britaniji, gdje, kako neslužbeno doznajemo, uređuje zatvoreničke novine.
Sva šestorica pravomoćno su osuđena u Haagu, nakon što su se svi dobrovoljno predali u travnju 2004., tako da im se u zatvorske kazne računa i dugogodišnji pritvor u Scheveningenu.
Svi imaju pravo na traženje prijevremenog puštanja na slobodu nakon odsluženja dvije trećine zatvorske kazne, no sud može odlučiti udovoljiti ili ne udovoljiti takvom zahtjevu, ovisno o procjeni je li osuđenik pokazao znakove pokajanja i rehabilitacije.
Među uvjetima pod kojima je ranije Valentin Ćorić pušten na slobodu bio je onaj koji propisuje da dotični ni s kim “neće raspravljati o svom sudskom predmetu, uključujući bilo koji aspekt događaja u bivšoj Jugoslaviji koji su bili predmetom njegova suđenja”, pogotovo ne s medijima.
Tomislav Krasnec / Večernji List
