Naslovnica KULTURA Iz tiska izašla knjiga “Križni put” prof. Andrije Stojića

Iz tiska izašla knjiga “Križni put” prof. Andrije Stojića

Podijeli objavu

Ovih je dana u nakladi čitlučkog ogranka Matice hrvatske otiskana knjiga „Križni put“ autora prof. Andrije Stojića i zagrebačkog akademskog kipara Ivana Branka Imrovića.

Autori su na ovom zajedničkom djelu radili kroz korizmeno vrijeme prošle godine, a potpuno su ga završili u rujnu u samoizolaciji.

Poetska osjećajnost

-Htio sam pjesnički, jednostavno i jasno, kroz kalvarijske prizore proniknuti u misterij Kristove muke i našeg spasenja. Kroz vjerničku ponesenost i poetsku osjećajnost, kontemplativno i poticajno ponoriti u milosnu stvarnost – kaže Andrija Stojić.

Ogranak Matice hrvatske u Čitluku ove godine obilježava i slavi 30. Obljetnicu obnoviteljskog rada pa će se ovo djelo objaviti u reprezentativnom izdanju u obliku poetsko-grafičke mape formata 49,5 x 34,5 cm. Bit će to edicijsko izdanje, sastojat će se od poetskog uvoda, nakon kojeg slijedi četrnaest crteža postaja križnog puta Ivana Branka Imrovića, koje je autor svojim kratkim poetskim zapisima, promišljajući o svakoj postaji Isusove muke uz likovni prikaz.

Recenzent ove knjige Anton Lučić naglašava: „Pred jednim, pa i svakim, križnim putem valja zastati i odgovoriti drukčijim izrazom, učas pozvati u ispomoć davninu stavljenu na duhovnost, pronaći kakve bliske dokaze, a sve opisati izraznom spremnošću. Takvom tematskom krugu posebno nas privuku idejne stvari i domisli, način proživljavanja bola i iskazivanje osebujnim književnim sredstvima. Iz godina strepljenja Andrija je Stojić, u poveznici s narodnim htijenjima i teškoćama na humskom ozemlju, izbrusio svoj način predanja izričaju križa. Svaki redak u grafičkom stupcu je riječ, riječ – redak, udjel u raskrinkavanju uvriježenih pogleda, sve da se postigne razgovijetnost“

Marin Ivanković o likovnom ciklusu Ivana Branka Imrovića u ovoj knjizi piše: „Imrovićevi su crteži poput otajstvenih vinjeta – istovremeno nenametljivi, a intelektualno i emocionalno uzbudljivi. Primjećujemo da, kao što u Stojićevim pjesmama pronalazimo odlike vizualnog jezika i ostvarujemo estetski doživljaj, na jednak način u slikarskom djelu Imrovićevu uočavamo ono pjesničko – jezgrovito, pročišćeno, osjećajno i spoznajno.“

Frano Vukoja / Večernji List

Podijeli objavu