Žalbeno vijeće Suda Bosne i Hercegovine potvrdilo je oslobađajuću presudu nekadašnjim zapovjednicima u policiji i Vojnoj policiji HVO-a u Čapljini koje se teretilo za zločine počinjene nad Bošnjacima tijekom rata, piše Večernji list BiH.
Sud BiH ocijenio je da tadašnji zapovjednik Policijske postaje u Čapljini Nikola Zovko, pomoćnik zapovjednika Policijske postaje za uniformiranu policiju Petar Krndelj, zapovjednik voda Vojne policije HVO-a Krešo Rajič i Ivica Čutura, koji je tijekom rata bio operativni djelatnik za pozorno-patrolnu djelatnost – vođa Odjela u Policijskoj postaji Čapljina, nisu odgovorni za djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva.
Rušenje stereotipa
Optuženoga Nikolu Zovku, kao prvooptuženoga, zastupala je Irena Pehar, odvjetnica iz Mostara, drugooptuženoga Petra Krndelja zastupala je Suzana Tomanović, odvjetnica iz Doboja, trećeoptuženoga Krešu Rajiča zastupao je Vahid Čamdžić, odvjetnik iz Tuzle, a četvrtooptuženoga Ivicu Čuturu Branko Karadeglić, odvjetnik iz Čapljine.
– Kao braniteljica prvooptuženoga Nikole Zovke, zadovoljna sam što je drugostupanjski sud prepoznao, a što je obrana tvrdila od samoga početka, da ne postoje dokazi kojima Tužiteljstvo može dokazati da su optuženi Nikola Zovko, a tako i ostali optuženi, počinili kazneno djelo koje im se stavlja na teret. Kvaliteta dokaza koje je ponudilo Tužiteljstvo je takve snage da Sud izvan svake razumne sumnje nije mogao drukčije odlučiti, nego optužene osobe osloboditi tih optužbi – rekla je za Večernji list odvjetnica Pehar.
Ovaj pravosudni slučaj jedan je od onih koji narušavaju predrasude o karakteru protekloga rata te napose odgovornosti nadležnih i o zapovjednoj odgovornosti na kojoj ustrajavaju pojedini tužitelji. U ovome predmetu pred Sudom Bosne i Hercegovine glavna rasprava počela je u listopadu 2015. godine, a završila se sjednicom Žalbenoga vijeća Suda BiH sredinom siječnja. Održana su čak 53 ročišta na kojima je, tijekom dokaznoga postupka, Tužiteljstvo saslušalo 31 svjedoka, 3 vještaka te uložilo 115 materijalnih dokaza, a obrana je saslušala 11 svjedoka, s tim što su i optuženi Nikola Zovko i Petar Krndelj svjedočili. Obrana je uložila ukupno 137 materijalnih dokaza.
Optuženima je Tužiteljstvo BiH stavilo na teret, ponajprije zbog dužnosti koje su imali u spomenutom razdoblju, da su u razdoblju od 19. srpnja 1993. godine pa sve do kraja toga mjeseca za vrijeme rata u BiH i oružanog sukoba između Armije BiH s jedne strane i Hrvatskog vijeća obrane s druge strane, na području općine Čapljina postupali protivno pravilima međunarodnog humanitarnog prava i odredbi Ženevske konvencije o zaštiti civilnih osoba.
Bez dokaza
U akciji na Čeljevskoj adi zarobljena su i ubijena tri civila bošnjačke nacionalnosti.
Tužiteljstvo je tvrdilo da su optuženi Nikola Zovko, Petar Krndelj i Krešo Rajič znali za počinjeni zločin te da nisu poduzeli nužne i razumne mjere da počinitelji zločina budu kažnjeni te da nisu ništa poduzeli nakon zarobljavanja i nanošenja tjelesnih ozljeda Alaudinu Veledaru, kao i da je Ivica Čutura nezakonito lišio slobode više civila bošnjačke nacionalnosti. I u tom dijelu su, prema navodu Tužiteljstva, optuženi znali da su njima podređeni pripadnici civilne policije izvršili protuzakonito zatvaranje civila, a nisu poduzeli nužne i razumne mjere da počinitelji tog zločina budu kažnjeni.
