Naslovnica POLITIKA VIDEO Karamatić: Hoćete me uvjeriti da je 10 tisuća Hrvata Žepča napalo...

VIDEO Karamatić: Hoćete me uvjeriti da je 10 tisuća Hrvata Žepča napalo 300 tisuća Bošnjaka

Podijeli objavu

O presudi “Prlić i ostali”, kojom su Jadranko Prlić, Bruno Stojić, Slobodan Praljak, Berislav Pušić, Milivoj Petković i Valentin Ćorić prvostupanjski proglašeni krivima i osuđeni na ukupno 111 godina zatvora, oštro su diskutirali predsjednik HSS-a i izaslanik Kluba Hrvata u Parlamentu BiH Mario Karamatić, urednica portala Avangardna Dženana Karup Druško i novinar Balkanske istraživačke mreže (BIRN) Denis Džidić.

Jučerašnje izdanje emisije Tema TV1 bilo je posvećeno radu i presudama Haškog suda, a poseban fokus stavljen je na pravosnažnu presudu šestorici bivših lidera Herceg-Bosne, sutvoriteljice FBIH, koju i danas u Sarajevu nazivaju takozvanom, iako vojna suradnja, pomoć, supotpis na Washington itd. nikako im tada nisu bili takozvani. Presuda će biti izrečena 29. 11. simbolično na Dan Republike, one neke tamo, u ovoj međunarodnoj pravosudnoj instituciji, prenosi Poskok.

O presudi “Prlić i ostali”, kojom su Jadranko Prlić, Bruno Stojić, Slobodan Praljak, Berislav Pušić, Milivoj Petković i Valentin Ćorić prvostupanjski proglašeni krivima i osuđeni na ukupno 111 godina zatvora, oštro su diskutirali predsjednik HSS-a i delegat Kluba Hrvata u Parlamentu BiH Mario Karamatić, urednica portala Avangardna Dženana Karup Druško i novinar Balkanske istraživačke mreže (BIRN) Denis Džidić.

Karamatić je istaknuo kako očekuje da kvalifikacija udruženi zločinački poduhvat (UZP) bude izbrisana u pravosnažnoj presudi “šestorci”. Smatra da je ova kvalifikacija neutemeljena, a na pitanje Karup Druško na osnovu čega to tvrdi, Karamatić je kategorično odgovorio: “Ja nisam sudjelovao u UZP-u, nego sam branio svoju zemlju”.

“Slobodan Praljak je bio moj zapovjednik. Bio sam časnik Hrvatskoj vijeća obrane (HVO) i nisam sudjelovao ni u kakvom zločinačkom poduhvatu, nego sam branio svoje krajeve. Sada vi mene hoćete uvjeriti da je 10.000 Hrvata Žepča udruženim zločinačkim poduhvatom napalo 300.000 Bošnjaka u okruženju. Nemojte biti smiješni”, odgovorio je Karamatić.

On smatra da je Haški sud odavno izgubio kredibilitet, prvenstveno kada je izrekao oslobađajuću presudu Seferu Haliloviću i Naseru Oriću.

“Da netko bude osuđen po zapovjednoj odgovornosti, morao je izdati zapovijed da učini neko krivično djelo ili ratni zločin. Volio bih da mi neko pokaže zapovijed generala Praljka u kojoj nije striktno navedeno kako postupati sa civilima i zarobljenicima, uz korištenje svih konvencija. Odgovorno tvrdim da je Praljak 100 posto nevin u zatvoru, a za ostalu petoricu to ne mogu tvrditi”, precizirao je Karamatić.

Mišljenja je da se nakon pravosnažne presude “Prliću i ostalim”, bilo da UZP bude potvrđen ili ne, neće ništa spektakularno dogoditi u BiH.

“To će biti medijski eksponirano, vjerojatno će se pokušati podići tenzije među narodima, ali se ništa spektakularno neće dogoditi, jer za današnji ustroj BiH ta presuda nije relevantna”, kazao je Karamatić.

Na to mu je oštro replicirala Karup Druško, kazavši da Karamatića demantiraju akcije iz Zagraba, koji je svjestan što znači presuda međunarodnog suda.

“Presuda decidno kaže da je hrvatska vojska sudjelovala u ratu u BiH i da je to bio međunarodni konflikt, prevedeno na narodski jezik, da je bila agresija. U presudi se navode tri udružena zločinačka plana – progon, logori i treći koji obuhvaća ostale zločine, među kojima su silovanje, ubojstva i drugo. Zanimljiva stavka je i to da je šestorka osuđena je i za raseljavanje Hrvata, o čemu se u javnosti puno ne govori”, konstatirala je ona.

Kvalifikacija UZP-a bitna je jer je obuhvatila tadašnji vojni i politički vrh Hrvatske, no smatra da to nije suština problema.

“Suština je presuda za međunarodnih konflikt, odnosno za agresiju. Što takva presuda znači za Hrvatsku, kao članicu EU, na međunarodnom nivou? Mislim da Hrvatska naivno vjeruje da će sve biti zaboravljeno ukoliko drugostupanjska potvrda u ovom slučaju ne potvrdi prvostupanjsku jer je Haški sud već četiri puta potvrdio da se radi o međunarodnom konfliktu, a u ovom slučaju to dokazuje peti put”, pojasnila je urednica portala Avangarda.

Novinar BIRN-a podsjetio je da je uloga Hrvatske u ratu u BiH dokazivana u više predmeta.

“Kakva god da bude konačna presuda u slučaju šestorke, mislim da se suštinski neće odraziti na Hrvatsku, te da će to u BiH biti više medijski eksponirano”, smatra Džidić.

Sa njegovom konstatacijom Karup Druško nije bila suglasna, naglasivši da važnost međunarodnih sudova, a posebno Haškog suda zbog presuda koje je izrekao i zbog doprinosa međunarodnom pravu. Naslijeđe ove pravosudne institucije, podcrtala je, ostaje za povijest.

Posebno oštra diskusija bila je o pitanju da li je Hrvatska izvršila agresiju na BiH.

“Apsolutno ne”, odgovor je Karamatića na ovo pitanje.

“Početkom domovinskog rata i velikosrpske agresije 1992. godine, formiranjem teritorijalne odbrane, a nakon toga HVO-a hrvatska vojska nije djelovala na teritoriji BiH.

Dolazili su ljudi porijeklom odavde koji su se uključili HV, potom u HVO, dolazili su dobrovoljci, dovodili su i neke ljude koji nisu porijeklom iz BiH, ali i oni su ovdje dobrovoljno javili. To je trajalo do kraja 1992. godine, nakon čega su se te postrojbe povukle, ti ljudi su se vratili u svoje matične postrojbe i nisu bili u BiH. Početkom muslimanske agresije na hrvatske prostore u BiH ponovo su se pojavili dobrovoljci iz ‘Tigrova’ ’24. gardijske brigade’, ali ponovo nije bilo organiziranih postrojbi koje su tu dolazile”, kazao je Karamatić.

Prema njegovim riječima hrvatska vojska, kao organizirana vojna formacija, u BiH pojavljuje se nakon sporazuma Izetbegović  – Tuđman.

“Uspostavom Federacije, hrvatska vojska prelazi granicu BiH. Do tada nije postojao nijedan vod hrvatske vojske koja je organizirano djelovala u BiH. Radilo se isključivo o dobrovoljcima i to govorim kao sudionik tih događaja”, ustvrdio je Karamatić.

Na te tvrdnje reagirala je Karup Druško, upitavši Karamatića tko je branio Posavski koridor 1992. godine i tko je bio na Kupresu. Oba puta joj je odgovorio da je to bio HVO, bez vojske iz Hrvatske, što je Karup Druško opovrgla.

“Vi govorite o dvije stvari. Uloga HV-a 1992. godine i agresija o kojoj ja govorim, koja se spominje u presudi Prliću.

Radi se o vremenu formiranja Herceg-Bosne i zaokruživanja teritorije. Govorim na osnovu hrvatskih dokumenata i izvora. Kamo sreće da je HVO dobio bitku za Posavski koridor, jer bi cijela priča o ratu u BiH bila drugačija. Sudjelovali su, između ostalih, Riječka i Sisačka brigada. To su izvori koje je uradila komisija Franje Tuđmana, kada se radila istraga, zato što Hrvatska i danas misli da je najveći poraz hrvatske vojske u ratu Posavski koridor”, navela je Karup Druško.

Podcrtala je da je Herceg-Bosna bio pokušaj, uz Tuđmanovi podršku, zaokruživanja teritorije, izvlačenja teritorije iz BiH i pripajanja Hrvatskoj.

“Prisustvo hrvatske vojske 1992. na području BiH je u potpuno drugom kontekstu. Presuda Prliću nema veze s tim, već, ponavljam, sa proglašenjem Herceg-Bosne. Na početku sam rekla da se radi o agresiji, jer presuda govori o međunarodnom konfliktu i tri udružena zločinačka plana. Hrvatske brigade 1992. godine nemaju veze sa tim”, naglasila je ona.

Tvdrnju kolege Džidića da Haški sud ne sudi za agresiju, Karup Druško je demantirala, pojasnivši da se agresija ne koristi kao pravni termin, već međunarodni konflikt, koji podrazumijeva da je druga država sudjelovala u ratu u BiH.

“O tome da se radi o međunarodnom konfliktu postoje i presude kada je u pitanju uloga Srbije u ratu u BiH. I u slučaju da u presudi Prliću i ostalim ne bude potvrđen UZP, ostaju četiri pravosnažne presude Haškog suda u kojima je precizirano da je hrvatska vojska zajedno sa HVO-om pokušala dio teritorije BiH pripojiti Hrvatskoj”, istaknula je ona.

S tim u vezi, dodala je kako Hrvatska dobro zna što znači nositi etiketu države agresora, jer je presudom Haškog suda iz 2009. godine potvrđeno da je Hrvatska sudjelovala u međunarodnom konfliktu u BiH. Stoga, BiH više od deset godina ima pravo tužiti Hrvatsku. No, to se nije desilo.

“Vi mene pokušavate uvjeriti da sam bio agresor na svoju zemlju”, obratio se Karamatić urednici portala Avangarda, na što je onda odgovorila: “Nažalost, jeste. Tako je rekao Haški sud”.

“Ako su u tome sudjelovali mudžahedini, ratnici iz Sirije, Afganistana, Irana, radili obredne dekapitacije Hrvata po Travniku i središnjoj Bosni, razapinjali ih na krst, ubijali, tu se radi o međunarodnom konfliktu i radi se o pokušaju uspostave balkanskog kalifata. Što ja sada treba da kažem? Da ste svi vi ovdje teroristi, da ovdje neće biti balkanski kalifat, bez obzira na to što se zastave ISIL-a vijore po selima kod Tuzle. Možemo i tako razgovarati”, poručio je Karamatić.

Podcrtao je ponovo da nije sudjelovao u agresiji na svoju zemlju, već da je svoju zemlju i svoj narod branio prvo od srpske, a potom muslimanske agresije.

“Gdje je bila Herceg-Bosna, tu su i danas Hrvati”, rekao je Karamatić, nakon čega ga je Karup Druško upitala: Gdje su Bošnjaci iz te Herceg-Bosne?”.

“Ima ih više na području tadašnje Herceg-Bosne, nego što Hrvata ima na područjima koje je kontrolirala tzv. Armija BiH”, rekao je Karamatić.

Na njegovu krilaticu “tzv. Armija BiH”, Karup Druško je poručila da to nije tzv. Armija, nego Armija Republike BiH.

“To možete pričati na svojih 23 posto teritorije, zna se što je čije i tko je što držao u ratu”, odgovorio je Karamatić, a na upit urednice portala Avangarda da li on zaokružuje teritoriju, rekao je da je teritorije već zaokružena.

“To ćete vidjeti vrlo brzo. Ako nastavite sa takvom retorikom, dobit ćete odgovor vrlo brzo. Ja vam ne prijetim, već obećavam”, poručio je Karamatić u diskusiji s Karup Druško.

Između ostalog, optužio ju je za iznošenje kleveta na račun Hrvata, što, kako je kazao, prelazi granice dobrog ukusa.

“Nemojte slučajno da me optužujete za takvo nešto!

Odgovorno tvrdim da u ovom trenutku znam više o zločinima na hrvatskim narodom od vas. Tema emisije je Prlić i držala sam se toga. Sve što sam rekla, možete provjeriti u presudi. Sve što ne bude napisano u presudi, a da sam ja rekla, javno ću vam se ispričati”, kategorično mu je odgovorila Karup Druško.

Dnevnik.ba

Podijeli objavu