Često se u svakodnevnom razgovoru čuje termin da je netko u depresiji. Svako loše raspoloženje koje traje malo dulje skloni smo opisati kao depresiju te se zbog toga, kada netko stvarno pati od ove bolesti, njegovo stanje najčešće ne shvaća ozbiljno.
Istraživanja pokazuju da od depresije sve više pate djeca i mladi. Svakodnevni je stres prihvaćen kao normalna pojava i sve je manje vremena za brigu o sebi. Organizam to teško može pratiti i dolazi do sve ranijeg razvoja depresije i mnogih drugih bolesti (dijabetes, visok krvni tlak, itd.)
Mnogi adolescenti prolaze kroz depresivne epizode prouzrokovane različitim simptomima koji utječu na sniženo raspoloženje osobe, ugrožavaju njezino funkcioniranje i sposobnost prilagodbe društvu.
Depresija kod mladih je ozbiljan zdravstveni problem koji uzrokuje uporni osjećaj tuge i gubitak interesa za aktivnosti. Ona utječe na mišljenje, osjećaje i ponašanje, a može uzrokovati emocionalne, funkcionalne i fizičke probleme.
Depresija je psihičko stanje koje karakterizira: opadanje raspoloženja, zanimanja, želje i radnih sposobnosti, povišena tuga, plačljivost, usporeno mišljenje, kao i osjećanje krivice, nevoljnosti, manje vrijednosti, praznine. Depresija je bolest u kojoj dolazi do sniženja raspoloženja, ali u tolikoj mjeri da ta promjena raspoloženja utječe na sveukupno razmišljanje, opažanje, tjelesno stanje, ponašanje i čovjekovo socijalno funkcioniranje.
Adolescenti depresiju manifestiraju kroz sljedeće simptome: bezvoljnost, osjećaj beznadnosti, sniženo samopouzdanje i samopoštovanje, smetnje u ponašanju, zlouporaba sredstava ovisnosti, apatija, gubitak zanimanja za prijatelje i druge bliske osobe uz socijalno povlačenje, školski neuspjeh, pokušaj bijega od kuće, misli ili izjave o samoubojstvu, ili destruktivno ponašanje prema sebi, konzumiranje alkohola, droge i samoozljeđivanje.
Iako ponekad mislimo da se kod djece i mladih radi samo o neraspoloženju ipak je moguće da je riječ o depresiji kada žalosno / razdražljivo raspoloženje traje najmanje dva tjedna uz nabrojane simptome.
Roditelji bi trebali što više razgovarati sa svojim djetetom, pažljivo slušati što govori, ne prosuđivati niti osuđivati njegove postupke ili ponašanja. Pružiti podršku i utjehu, dati do znanja da su tu, da ćeuvijek saslušati, utješiti i zagrliti.
Ukoliko se kod djeteta primjeti barem jedan od gore navedenih simptoma, a naročito više njih, roditelji bi trebali razgovarati s djetetom o njegovim brigama, ukazati dapostoji niz strategija i načina kako sam sebi pomoći i nositi se s neugodnim emocijama (strahom, tugom,ljutnjom), te da zato postoje stručnjaci koji to znaju i pomažu mladima da sami iznađu svoj način.
Shodno sve češćoj pojavi depresije kod adolescenata voditelji neformalne Mreže pedagoga Hercegovačko – Neretvanske županije Doris Vlašić i Huso Razić su organizirali radionicu za pedagoge HNŽ-a na temu: Depresija i mehanizmi u radu s depresivnim adolescentima u suradnji sa Centrom za psihološku podršku Sensus.
