Naslovnica ZANIMLJIVOSTI Srednjovjekovno groblje Visočica (Bakri)

    Srednjovjekovno groblje Visočica (Bakri)

    Podijeli objavu

    Među brojnim arheološkim nalazištima Brotnja poseban značaj ima srednjovjekovno groblje obitelji Komlinović na lokalitetu Visočica, koje se nalazi na središnjem dijelu Broćanskog polja u Velikom Ograđeniku.

    U starijoj literaturi i u Arheološkom leksikonu Bosne i Hercegovine lokalitet je zabilježen pod nazivom Bakri na području naselja Donja Blatnica, što je uvjetovalo određene nedoumice o ispravnoj ubikaciji samog nalazišta.

    Izvor: Hercegovački arheološki portal – arheohercegovina.com

    Oko 400 metara istočno od nalazišta Visočica nalazi se aktivno groblje Bakri u Donjoj Blatnici. Put kroz Brotnjo polje od Čitluka prema Čerinu presjeca središnji dio lokaliteta poprečno, a odsječak puta s južne strane prema Malom Ograđeniku sječe ga uzdužno, tako su recentni poljski putevi podijelili grobište Komlinovića u dvije skupine.

    Glavna skupina nadgrobnih spomenika, njih 35 na broj, nalazi se na blagom uzvišenju zvanom Visočica u posjedu obitelji Odak iz V. Ograđenika, a na pašnjaku Kambuša vidljiva su četiri nadgrobna spomenika (posjed obitelji Musa iz V. Ograđenika).

    Uz istočni rub poljskog puta prema Malom Ograđeniku vidljiv je još jedan nadgrobni spomenik potonuo u zemlju, tako da je na nalazištu vidljivo ukupno 40 nadgrobnih spomenika, među kojima prevladavaju škrinje (sanduci), ploče i sljemenjaci. Spomenici su solidne izvedbe, a dio njih ukrašen je tordiranim vrpcama, rozetama, floralnim i astralnim motivima isklesanim u tehnici plitkog reljefa. Većina kamenih škrinja i ploča utonuli su u zemlju, stoga se bez arheoloških istraživanja ne mogu dobiti cjeloviti podatci o nalazištu. Pokojnici su pokopani u grobne cjeline u smjeru istok – zapad, nad kojima su postavljeni kameni spomenici u istom smjeru. Na grobištu su formirana četiri reda spomenika u smjeru sjever – jug s blagim odstupanjem, što je tipično obilježje srednjovjekovnih nalazišta funeralnog karaktera. Posebnu pažnju plijene ukrasi isklesani na spomenicima u zapadnom redu, među kojima se ističe dvostruki kompozitni sljemenjak ukrašen križem i polumjesecom. Vrijedno je istaknuti ukrašenu ploču kvalitetnije izrade, koje su zastupljene i na ostalim značajnijim broćanskim grobištima. U istočnom redu nalaze se tri nadgrobna spomenika u obliku sljemenjaka, na kojima su uklesana četiri ćirilična natpisa. Na jednom od sljemenjaka natpis glasi: + A se leži Ivaniš Komlinović. Do groba Ivaniša Komlinovića nalazi se mali sljemenjak na kojem je uklesan natpis: A se leži sin Vukca Vukovića, a na ime Grgur. U povijesnim vrelima zabilježeni su brojni podatci o pripadnicima broćanske vlastelinske obitelji Komlinović, no među njima ne nalazimo spomen Ivaniša Komlinovića, niti Grgura Vukovića. Sudeći prema malim dimenzijama nadgrobnog spomenika, Grgur Vuković preminuo je u dječjoj dobi. Oba spomenika mogu se okvirno datirati u kraj 14. ili početak 15. stoljeća.

    a nadgrobnom spomeniku broćanskog kneza Pavla Komlinovića uklesana su dva natpisa, kraći natpis na bočnoj strani sljemenjaka glasi: A se leži knez Pavao Komlinović na svoji plemenitoj na Prozračcu u dni vojevode Sandal, a dulji natpis na kamenom postolju glasi: + A se leži knez Pavao Komlinović na svoji plemenitoj na Prozračcu u dni vojvode Sandel’ koji ga počteno i virno služaše. Učr’to učr’to na plemenitei. Iz nadgrobnog natpisa doznajemo podatke o vječnom počivalištu kneza Pavla na njegovoj plemenitoj zemlji na Prozračcu (srednjovjekovni toponim za današnje Čitlučko polje, kao i o kneževoj lojalnosti humskom vojvodi Sandalju Hraniću – Kosači. Natpis ima obilježja ikavskog izgovora, no vrijedno je istaknuti kako na duljoj verziji natpisa anonimni klesar koristi glagol učrtati, što je karakteristično za kasnosrednjovjekovne natpise klesane prema unparijed poznatom predlošku u zapadnom dijelu Humske zemlje. Posljednji spomen kneza Pavla nalazimo u pritužbi datiranoj 7. svibnja 1423. u Dubrovniku, kada su Komlinovići napali dubrovačke trgovce na trgovištu Drijeva (današnja Gabela). Točna godina smrti kneza Pavla nije poznata, no na temelju raspoloživih izvora njegovu smrt možemo okvirno datirati u razdoblje od 1423. do 1434. godine.

    U povelji vojvode Jurja Vojsalića Hrvatinića izdatoj 12. kolovoza 1434. Komlinoviće zastupa knez Pavko. Iz navedenog dokumenta možemo zaključiti da je knez Pavao preminuo prije kolovoza 1434., a dužnost broćanskog kneza preuzeo je njegov brat Pavko.

    Groblje Komlinovića na Visočici ima iznimnu povijesnu i znanstvenu vrijednost za proučavanje srednjovjekovne prošlosti Brotnja i Humske zemlje, stoga lokalitet treba žurno zaštiti od daljnjih devastacija. Sadašnje stanje na groblju Komlinovića je alarmantno, lokalitet vapi za adektvatnim mjerama zaštite. Groblje je gotovo u potpunosti obraslo u hrastovu šumu, a oko većine spomenika buja teško prohodno raslinje.

    Ozbiljan problem stvara korijenje drveća, koje prodire u grobne cjeline i pomjera spomenike iz prvobitnog položaja. Tome u prilog svjedoči monolitni sljemenjak prevrnut na bočnu stranu. Imajući u vidu činjenično stanje i značaj lokaliteta na Visočici, općina Čitluk bi trebala poduzeti hitne preventivne mjere vezane za adekvatnu zaštitu i revitalizaciju groblja Komlinovića. Nećemo pretjerati ako lokalitet na Visočici uvrstimo među deset najznačajnijih srednjovjekovnih grobišta u Humskoj zemlji, stoga je veliki propust bosanskohercegovačkog povjerenstva zaduženog za srednjovjekovna groblja, što ovo nalazište nije uvrstilo na nominacijski popis svjetske baštine UNESCO-a.

    Posebnu važnost ima spomen toponima Prozračac na nadgrobnom epitafu kneza Pavla Komlinovića, što predstavlja dodatnu epigrafsku potvrdu srednjovjekovnog naziva za današnje Čitlučko polje.

    Toponim Prozračac se prvi put spominje u ispravama bosanskog bana Tvrtka izdanim tijekom njegovog posjeta Brotnju 1353/54. godine. U završnom dijelu isprave spominju se dva broćanska toponima: A sije (ovo) se svrši na Suhoi (Suhoj) na Prozračcu, kada gospodin ban Tvrtko grediše (iđaše) najprvo u Hlmsku zemlju (Humsku zemlju). A se (ovo) pisa Držeslav, dijak gospodina bana Tvrtka, nadvorni pisac, a prvo dijak velikoslavnog gospodina bana Stjepana. I kada sije (ovo) pisah, tada mi dá (dade) gospodin ban Tvrtko ispred sebe velik pehar vina popiti u dobru volju.

    Pored svega navedenoga, Brotnjo se ističe bogatim korpusom srednjovjekovnih natpisa, gdje se spominju rodovi Komlinović, Vuković, Ivanović, Maršić, Rakojević, Zloušić i Vratušić.