Naslovnica CRKVA Vazmeno trodnevlje

Vazmeno trodnevlje

Podijeli objavu

Danas je Veliki četvrtak koji označava posljednji dan korizme. Također danas započinje vazmeno trodnevlje – Veliki četvrtak, Veliki petak, Velika subota, koji završavaju Kristovim uskrsnućem, blagdanom Uskrsa.

Na Veliki četvrtak prestaju zvoniti zvona u crkvama. To je dan kada se spominjemo ustanove euharistije i svećeničkog reda tijekom Posljednje večere. Na Veliki četvrtak do podne nigdje u biskupijama nema župne mise, jer se svi svećenici nalaze sa svojim biskupima u mjesnim prvostolnicama na misi posvete ulja. Navečer počinje vazmeno trodnevlje, koje je najsvetije vrijeme u liturgijskoj godini. Na večernjoj misi prisjećamo se Posljednje večere Isusa sa svojim apostolima, njegove izdaje i ustanove dvaju sakramenata.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nakon što svećenik u četvrtak zapjeva Slavu, zvona se gase sve do Uskrsa, a nakon euharistije prenosi se Sveto otajstvo u pomoćni tabernakul, tako da pripazite prema kuda ste okrenuti kada kleknete pri ulazu u crkvu.

Veliki petak

Veliki petak označava spomen na Kristovu smrt. Na taj se dan u Crkvi oduvijek postilo. Na Veliki petak nema svete mise, nego postoje samo obredi Velikog petka. Svećenik nosi odjeću crvene boje, simbol mučeničke smrti. Obredi započinju u šutnji, bez pjesme. Kada svećenik dođe do oltara, klekne ili legne okrenut licem prema dolje i tiho se moli. Evanđelje na Veliki petak je Muka, i to po Ivanu, koja se čita ili pjeva.

Umjesto obične molitve vjernika, čita se točno propisana sveopća molitva, u kojoj se moli za razne potrebe i osobe. Slijedi ljubljenje križa. Donosi se drveni križ, koji se u tri stupnja razotkriva. Svaki put se pjeva: Evo drvo križa…, a narod u šutnji poklekne, te odgovara: Dođite, poklonimo se!; svaki put višim glasom.

Velika subota

Velika subota, liturgijski gledano, dan najveće napetosti i tišine. Navečer Velike subote odvija se vazmeno bdijenje. Vazmeno bdijenje počinje blagoslovom ognja ili službom svjetla. Blagoslivlje se vatra izvan crkve, na njoj se pali uskrsna svijeća koja označava Isusa Krista uskrsloga, naše svijetlo. Drugi dio bdijenja je Služba riječi. Čitanja svetopisamskih tekstova, pjevanje psalama, slušamo Božju riječ o stvaranju, kroz psalme hvalimo i slavimo Gospodina i njegova djela. Čitanja završavaju svečanom pjesmom Slava Bogu na visini i tada se oglase orgulje, sva zvona na crkvama, pale svijeće. Ovo je stvarni trenutak novoga čovjeka, novoga svijeta, novoga vremena – pobijeđeni su grijeh i smrt. Kršćani se pozivaju na radosno slavljenje Gospodina.

Uskrs

Uskrs je najveći kršćanski blagdan, slavi se središnji događaj kršćanstva: Kristovo uskrsnuće. Uskrs se često naziva i Vazam. Sama riječ vazam dolazi od vuzem (uzeti), odnosno označava da se nakon dugog vremena posta (post se u korizmi, i to ne svugdje, prekidao samo na Veliki četvrtak) opet može uzeti meso. Postoji određena razlika između Vazma i Uskrsa. Dok Uskrs označava sam dan kada se slavi Kristovo uskrsnuće, Vazam je širi pojam i označava cijelo otajstvo spasenja – Kristovu muku, smrt, uskrsnuće i proslavu.

Blagdan Uskrsa se ne slavi svake godine u isto vrijeme. Danas se on slavi u prvu nedjelju nakon prvog proljetnog punog mjeseca (uštapa). Budući da prvi proljetni uštap može biti između 22. ožujka i 25. travnja, to znači da blagdan Uskrsa može pasti samo unutar tog vremena.

IZVORBrotnjo.info
Podijeli objavu