Prije nekoliko mjeseci u javnosti je odjeknula vijest da će se od 1. siječnja 2024. godine minimalna plaća povećati s 596 na 1.000 KM, a da će i poslodavci osjetiti rasterećenje kroz smanjenje plaćanja doprinosa na plaću.
S obzirom na to da zakon još nije prošao proceduru, sasvim je jasno kako on do kraja godine neće biti usvojen i kako bi svjetlo dana mogao ugledati tek nekad tijekom sljedeće godine.
Neprihvatljivo rješenje
Prošloga tjedna premijer Federacije BiH Nermin Nikšić u gostovanju na jednoj televiziji najavio je, međutim, kako će se, prema novim rješenjima, u tu minimalnu plaću obračunavati i topli obrok te regres, što do sada nije bio slučaj.
Prema tome, građani koji imaju minimalnu plaću neće dobiti povećanje od 404 KM, nego će biti riječ o manjem iznosu. Ovakvo rješenje je, naglašavaju, neprihvatljivo za Savez samostalnih sindikata (SSS) BiH.
– Zakon o minimalnoj plaći, koji je bio usvojen u formi nacrta u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH na prijedlog SSSBiH, bio je vrlo djasan kako nikakve naknade ne ulaze u minimalnu plaću. Prema mojim informacijama, tekst zakona koji je otišao u Ministarstvo financija je drugačiji. Na sastanku koji ćemo imati prilikom prezentacije zakonskih rješenja mi ćemo ostati pri čvrstom stavu da druge naknade ne mogu biti dio minimalne plaće – kaže Selvedin Šatorović, predsjednik SSSBiH, za „Dnevni avaz“.
Naglašava kako oni očekuju povećanje od 404 KM te da nije njihovo polje zanimanja hoće li će topli obrok biti oporezivan. Pojašnjava i kako trenutno dio uposlenika prima topli obrok kao dio plaće jer jedan njegov dio nije oporezivan.
Akumuliran kapital
Ekonomska stručnjakinja Svetlana Cenić naglašava da, ukoliko se predloži takvo rješenje, radnici neće dobiti puno toga.
– Ne znam što je sporno da minimalna plaća bez toplog obroka iznosi 1.000 KM, ali pod uvjetom da se izbalansira porezna politika, da se oživi tržište kapitala koje je „ubijeno“. Parafiskalni nameti se povećavaju umjesto da se smanjuju. Postoji akumulirani kapital baš zato što je „ubijeno“ tržište kapitala, zato što se ništa ne događa, a prisutne su političke turbulencije. Kada bi se to izbalansiralo, ne bi bilo sporno da minimalna plaća bude i mnogo veća – kazala nam je Cenić.
Bez rješenja
Cenić pojašnjava kako se još od reformske agende pokušava izbalansirati porezna politika, ali da još nije pronađeno rješenje.
– Građani od toga neće ništa dobiti, samo što će sada manji dio ići na „kuverte“, jer će sada prijavljivati tu minimalnu plaću. Osim toga, za stanje u jednoj državi dovoljno je pogledati koliko je ljudi prijavljeno na minimalnoj plaći – zaključuje Cenić.
