Vozači su prošle godine za litar dizela plaćali oko dvije, dok danas moraju izdvojiti i više od tri marke. Zbog velikog punjenja državne blagajne vlast ne poduzima ništa i nije joj u cilju ograničiti rast cijena goriva, pa su tako propali pokušaji ukidanja trošarina na gorivo i diferenciranja PDV-a.
Država je samo od travnja prošle do travnja ove godine u državnu blagajnu zbog većih cijena goriva stavila oko 60 milijuna KM.
I dok se proračuni pune, projekti stagniraju, građani svakog dana strahuju od novih poskupljenja goriva.
Faruk Hadžić, makroekonomski analitičar, pojasnio je za „Avaz“ koliko država uzima od litre goriva te da, kada je riječ o poreznom opterećenju, postoji fiksni i varijabilni dio.
Fiksni dio se odnosi na trošarinu, cestarinu za ceste i cestarinu za autoceste. Trošarina varira od 30 do 40 pfeninga, ovisno od vrste goriva. Tako da se na litar dizela obračunava 0,30 pfeninga, na litar benzina 95 0,35 pfeninga i na litar benzina 98 0,40 pfeninga – kaže Hadžić.
Svemu tome dodaje se još 0,40 pfeninga, od čega 0,20 ide na cestarinu za autoceste i ceste.
– I na kraju, na sve to se obračunava iznos PDV-a. Pri ovoj cijeni goriva država uzima između 1,10 i 1,20 KM po litri goriva. Taj iznos varira najviše zbog iznosa PDV-a, to znači – što više raste cijena goriva na svjetskom tržištu, država ubire više PDV-a i nije joj u interesu spustiti cijena goriva. Na cestarinama se uzme oko 1,1 milijardu godišnje, bez PDV-a. Znači, za pet godina to je pet milijardi maraka – naglašava Hadžić.
Ipak, uvođenje novih nameta nije usmjereno u cestogradnju, a nove dionice se otvaraju samo virtualno. Vlast je nastavila dizati kredite, a novac uzet iz džepova građana stoji na raznim računima.
Federalno ministarstvo trgovine dostavilo je podatke o cijeni goriva u proteklih sedam dana. Ono što je zabilježeno je to kako nema pojeftinjenja. nž
Cijena premium bezolovnog benzina kreće se od 2,46 KM do 3,11 KM po litri, dok litra dizela košta od 3,06 KM do 3,36 KM.
