U okviru Tropletovih dana kulture 2021, HKZ TROPLET u suradnji s župom Marija Majka Crkve – Katedrala, Mostar, organizira predstavljanje knjige dr. Krunoslava Draganovića „Katalog župa i nazadovanje katoličkog elementa u Bosni i Hercegovini u XVII. stoljeću“.
Predstavljanje uz prigodan glazbeni program će se održati u nedjelju, 14. studenoga, poslije večernje mise, u velikoj katedralnoj dvorani.
Dr. Krunoslav Stjepan Draganović bio je hrvatski povjesničar, svećenik, politički emigrant, jedan od najznamenitijih likova hrvatske povijesti II. svjetskog rata i poraća. Rođen 1903. u Brčkom, a umro je 1983. u Sarajevu.
Predstavljači su vlč. dr.sc. Mirko Šimić ravnatelj Caritasa Vrhbosanske nadbiskupije i Dražen Janko, povjesničar.
O knjizi i autoru
Hrvatski povijesni institut u Rimu, u suradnji s Papinskim hrvatskim zavodom Sv. Jeronima i Katoličkim bogoslovnim fakultetom Univerziteta u Sarajevu, objavio je do sada nepoznatu studiju dr. Krunoslava Stjepana Draganovića pod nazivom „Katalog župa i nazadovanje katoličkog elementa u Bosni i Hercegovini u XVII. stoljeću“.
U prvom dijelu Draganovićeva knjiga obrađuje pitanje stanja i nazadovanja katoličkog elementa u BiH prije XVII. stoljeća, da bi na temelju objelodanjenih i nepoznatih izvora u drugom dijelu izradio kritički katalog župa. U trećem dijelu studije autor obrađuje nazadovanje katoličkog elementa u Bosni i Hercegovini nakon Bečkoga rata ističući taj rat kao tragediju nakon koje se katolici nisu više nikada oporavili na bh. prostorima. Studija svojim sadržajem predstavlja doprinos povijesnoj znanosti, a također i boljem poznavanju lika i djela Krunoslava Draganovića.
Dr. Krunoslav Stjepan Draganović bio je hrvatski povjesničar, svećenik, politički emigrant, jedan od najznamenitijih likova hrvatske povijesti II. svjetskog rata i poraća. Rođen 1903. u Brčkom, a umro je 1983. u Sarajevu.
Dr. Krunoslav Draganović je izuzetan lik po svojoj bogatoj i posebnoj osobnosti, znanstvenoj djelatnosti na povijesnom području i nadasve u karitativnoj i socijalnoj djelatnosti u razdoblju od 1943. do 1967. Za svećenika Vrhbosanske nadbiskupije zaređen je 1928. godine, doktorirao na Papinskome istočnom institutu, vraća se u svoju nadbiskupiju, u kojoj djeluje do 1941. godine. Tada je postao profesorom crkvene povijesti na Katoličkom bogoslovnom fakultetu pri Zagrebačkome sveučilištu.
U ratnome vihoru 1943. godine poslan je u Rim da bi u sklopu Hrvatskoga crvenog križa i Caritasa Zagrebačke nadbiskupije spašavao internirane i ugrožene Hrvate, koje su ratne nevolje dovele u Italiju. Poslije rata pomagao je prelazak velikog broja hrvatskih emigranata koji su bježali pred komunizmom dalje na Zapad, te je tako omogućio i značajnom dijelu dužnosnika NDH da se izmjeste dalje od Jugoslavije. Pod pritiskom Jugoslavije, Draganović je morao napustiti Zavod Sv. Jeronima u Rimu, seli se u Austriju. Pod nikada razjašnjenim okolnostima 1967. zatekao se u Jugoslaviji. Neki su tvrdili da ga je jugoslavenska tajna služba otela na austrijsko(talijansko?)-jugoslavenskoj granici, a drugi da se namjerno sklonio u Jugoslaviju. Sve do smrti bio je pod prismotrom tajne policije a zabranjeno mu je javno istupanje. U tome razdoblju Draganović nastavlja sa svojom znanstvenom povijesnom djelatnošću. Preminuo je u Sarajevu 1983. godine.
Svećenik, povjesničar, publicist, rodoljub, karitativni i socijalni radnik, Draganović se uzdigao među najeminentnije predstavnike hrvatske emigracije. Napose je zaslužan za prikupljanje dokumentacije o masovnim masakrima što su ih jugoslavenski komunisti u poraću počinili nad civilima i hrvatskim vojnicima.
