Dr. sc. Josip Lesko, dr. med., porijeklom iz Brotnja, već godinama uspješno obavlja posao specijaliste otorinolaringologije. Osim što vodi Centar za medicinu spavanja u SKB Mostar i predaje na Medicinskom fakultetu, poznat je i po svom pristupu pacijentima koji gradi povjerenje i prijateljski odnos.
U razgovoru za naš portal dr. Lesko govori o važnosti pravovremenih ORL pregleda kod djece, utjecaju uvećanih krajnika i drugih ORL problema na razvoj govora, ali i o svojoj povezanosti s Brotnjom. Osim toga, otkriva kako je reagirao na pjesmu koju mu je za rođendan poklonio susjed – pjesmu koja je postala hit i oduševila publiku.
Poštovani Josipe, zahvalni smo što ste izdvojili vrijeme za intervju za naš portal. Na samom početku, budući da ste porijeklom iz Brotnja, možete nam reći što vas posebno veže za ovaj kraj?
Tako je, moj otac je iz mjesta Služanj, tu imamo kuću, tu mi je i stric. Napravili smo kuću kao vikendicu, međutim ta kuća je nama bila dom u ratnim godinama. Tu smo živjeli. Ja sam čak išao na Služanj u školu, drugi i treći razred. Te godine su mi ostale baš u lijepom sjećanju, bilo mi je zaista lijepo odrastanje tu. Imam i puno prijatelja iz tog perioda, s kojima sam ostao u dobrim odnosima i danas. Ja sam jako često tu, moji roditelji skoro svaki vikend, a i ja čim uhvatim vremena dođem tu s djecom. Osjećaji koji me vežu za ovaj kraj su trajni.
Možete li nam ukratko opisati svoj svakodnevni rad u Klinici za otorinolaringologiju i Centru za medicinu spavanja?
U principu, dani nam se dosta razlikuju. Nekad imamo ambulantni dan. Ujutro kad dođemo, napravimo preglede pacijenata koji leže na odijelu, odradimo vizitu, nekim pacijentima treba previti ranu, nekima završiti terapiju, neke treba operirati. To odlučujemo na sastanku nakon vizite. Ako sam taj dan u ambulanti, obavljam sve što je tu potrebno, a ako sam u sali, onda idem u operativni trakt, gdje se rade operativni zahvati. Ponekad imamo kombinaciju ambulante i operativnih zahvata, a ponekad i tzv. intervencije u maloj kirurškoj sali. Poseban dio posla je Centar za medicinu spavanja, gdje radimo u noćnim satima. Tu imamo dva tehničara koji snimaju pacijente, a mi onda analiziramo te zapise.
Koji su najčešći ORL problemi s kojima se susrećete kod djece i odraslih?
Kod djece su najčešći problemi vezani za gornji dišni sustav. Zbog krajnika i njihove akutne funkcije, funkcije u imunitetu, uglavnom su problemi vezani za njih. A to su problemi u smislu infekcija, upala uha, upala krajnika, problemi s upalom pluća.. Zatim problemi vezani za sluh, govor i disanje. To su najčešće poteškoće zbog kojih se roditelji javljaju za pomoć, zabrinuti su jer dijete slabije čuje, teško diše, priča kroz nos, hrče i slično. To su nekako pacijenti, rekao bih, na dnevnoj bazi. Kod odraslih su problemi raznovrsni. Nažalost imamo i tumora, malignih priča, upala, teškoća s disanjem, zbog devijacija i zbog polipa. Kod odraslih su manje česti problemi s krajnicima, nego kod djece. Problemi kod odraslih mogu biti zbog nekih drugih organa.
Koji su prvi znakovi na koje roditelji trebaju obratiti pažnju?
Najčešće savjetujem roditeljima da prate tri stvari, odnosno ako primijete da njihovo dijete ne reagira na pozive, da stalno ponavlja, zapitkuje, pojačava, to može upućivati na to da dijete slabije čuje. Roditelji često i sami primijete da dijete ima poteškoće sa disanjem tijekom spavanja. Također roditelji i okolina često mogu primijetiti ako dijete ima tu hiponazalnost, izmijenjen glas.. I to su neki od simptoma koji se javljaju, te zbog njih roditelji dovode dijete na pregled.
Kada je pravo vrijeme za ORL pregled i što roditelji mogu sami pratiti kod djeteta?
Ja roditeljima uvijek kažem da ne trebaju odmah intervenirati. Naime, većina tih stvari mogu biti virusne infekcije. Uvijek se može “pretrpit” da pacijent do mjesec dana ima nekakve simptome. Ako traje duže, onda to zasigurno nije dobro, te je potreban pregled. To su pacijenti koji duže vrijeme imaju problem disanja, sluha i govora. Ako je to situacija iza prehlade, to je u redu. A ako je to stalno tako, onda je tu potreban detaljan pregled.
Koliko je važna suradnja logopeda i otorinolaringologa u liječenju djece?
To je jako bitno. Bar s moje strane. Ja imam jako dobru suradnju s logopedima. Sugeriram vrlo često njihove preglede, kako bi napravili procjenu mogu li nešto iskorigirati i je li smatraju da je potrebna kirurška intervencija. Jer, naravno, svaka kirurška intervencija je invazivna, narušavamo integritet tkiva, djetetu pravimo određeni stres, pa je dobro ako postoji način da se to izbjegne. Zbog tog smatram da je suradnja jako bitna.
Nedavno ste dobili pjesmu koja je u 24 sata prikupila preko 6.000 pregleda – kako ste reagirali na taj poklon?
Jako simpatično je to bilo. Ustvari je to moj prijatelj susjed, napravio pjesmu, a kad je došla do ljudi, stekla je simpatije i popularnost. Drago mi je, a vidim i da je djeci drago, jer dolaze veselija na pregled, valjda jer vide neko poznato lice, tako da je to baš ispalo jako simpatično.
Smatrate li da je ovakav pristup – kombinacija profesionalnosti i humora – dobar način povezivanja s pacijentima?
Mislim da da. Mislim da treba imati neku tu socijalnu notu, jer pacijenti su dosta osjetljivi, treba im posebno pristupiti. Svi smo nekad bili pacijenti. I ja sam bio pacijent. Šta znači dobar pristup? Kad pacijent ode s pregleda, a sretan je. Pogotovo dijete. Treba sebe staviti u poziciju pacijenta i onda nećeš pogriješiti.
Što smatrate najvažnijim u izgradnji povjerenja s pacijentima?
Evo upravo ovo što sam sad naveo. Najvažnije je po meni uspostaviti dobru komunikaciju. Ako to imate, ishod liječenja će sigurno biti bolji, nego da je bilo suprotno. Mislim da je to ključno. Onda pacijent ima povjerenje, ima sigurnost, više će poštovati ono što se dogovorite. Prema tome, uvijek mislim da su ta komunikacija, suradnja i razgovor s pacijentom su najvažniji. Naravno, bitan je i medicinski dio, ali vrlo bitno je održat s pacijentom dobru komunikaciju.
Kako usklađujete zahtjevan klinički posao s predavanjima i drugim obvezama, a pritom zadržavate energiju i motivaciju?
Dobro pitanje. Prije svega čovjek to treba htjeti i voljeti. Inače neće raditi dobro svoj posao sigurno. Ako vi radite posao koji vam se ne sviđa, to može ostaviti u vama traumu i vi to nećete dobro raditi. Druga stvar koja je bitna je dobra organizacija. Bitno je napraviti dobar plan, da se te obaveze ne isprepleću. Uvijek je dobro planiranje, što bi rekli, pola posla. I onda se može sve uskladiti. Ako ovaj posao želite raditi korektno i kvalitetno, morate dati nešto više od sebe. Smatram da je medicina jedna vrsta uslužne djelatnosti, te je dosta osjetljivo jer ljudima trebate pružiti pomoć i u tom svemu imati i dozu empatije prema njima. A još ću naglasiti nešto vrlo važno, a to je da za energiju čovjeku je vrlo važno da upražnjava neku fizičku aktivnost. Zdrav duh u zdravom tijelu. Rekreativno se bavim sportom i to mi također daje dozu energije.
Za kraj, imate li neku poruku za roditelje iz Brotnja?
Roditelji su ti koji osluškuju. Ja uvijek vjerujem roditeljima. Ako roditelj nešto primijeti, znači da dijete ima neki problem. Bitno je obratiti pažnju i osluškivati dijete, da za neke stvari kasnije ne bi bilo kasno. Ima li problem sa sluhom, diše li uredno, ima li problem sa spavanjem.. to su evo neke stvari koje su lagane za vidjeti, a bitno je ne zanemariti ih. Poruka roditeljima je da budu uz svoju djecu i da se trude na vrijeme primijetiti ako dijete ima neki problem, kako bi ih pravovremeno odveli na pregled, ukoliko je potrebno. Zlatno pravilo je da se do sedme godine života problem puno lakše može riješiti. Može i kasnije, ali to ide nešto teže.
Zahvaljujemo dr. Leski na izdvojenom vremenu, zanimljivom razgovoru, te vrijednim savjetima. Njegova predanost pacijentima, profesionalnost i prijateljski pristup svakako su primjer kako kombinacija znanja, iskustva i empatije može pomoći i roditeljima i djeci u očuvanju zdravlja. U nastavku se prisjetimo pjesme koju je dr. Lesko dobio na poklon, kao znak zahvalnosti za svoju pristupačnost i profesionalnost.
Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti brotnjo.info kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.
