Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine podnijela je nadležnoj službi Europske komisije zahtjev za registraciju „Ekstra djevičanskog maslinovog ulja Hercegovine“ kao proizvoda s oznakom podrijetla na razini Europske unije. Kako je priopćeno, zahtjev je prihvaćen i objavljen 16. svibnja 2025. u Unijinom registru zemljopisnih oznaka (eAmbrosia).
Europska komisija u okviru svojih procedura detaljno ispituje sadržaj zahtjeva i provjerava uključuju li svi potrebni elementi. Po potrebi, od podnositelja se može zatražiti dodatna dokumentacija ili izmjene zahtjeva, što može utjecati na trajanje procesa, navode iz Agencije.
Preduvjet za podnošenje zahtjeva Europskoj komisiji bila je prethodna registracija i zaštita proizvoda u Bosni i Hercegovini, sukladno Pravilniku o sustavima kvalitete za prehrambene proizvode.
Iz Agencije naglašavaju da je „Ekstra djevičansko maslinovo ulje Hercegovine“ prepoznatljivo po visokoj kvaliteti i specifičnim senzornim svojstvima, koja proizlaze iz jedinstvenih agroekoloških uvjeta – tla, klime, zemljopisnog položaja – kao i iz posebnog sortimenta maslina koji koriste hercegovački maslinari.
– Karakterizira ga prepoznatljiv miris po svježem plodu masline, često s izraženim voćnim notama. To je rezultat visokog sadržaja hlapljivih komponenti koje upotpunjuju senzorski profil ulja – pojašnjavaju iz Agencije.
Dodaju kako na specifične karakteristike ovog ulja utječu sorte maslina, geološki i klimatski uvjeti, ali i znanje i umijeće maslinara – od načina rezidbe, odabira trenutka berbe do moderne prerade. Kvaliteti doprinosi i dobra praksa čuvanja ulja do trenutka konzumacije.
Prema povijesnim podacima, maslinarstvo u Hercegovini ima tradiciju dulju od dva tisućljeća. U vrijeme rimske vladavine bilo je važan dio gospodarstva. Rimljani su proširili uzgoj masline u svim regijama gdje su to klimatski uvjeti dopuštali, a posebice u razdoblju od 2. do 4. stoljeća, kada je u Italiji došlo do manjka maslinova ulja. Država je tada intervenirala, pa čak i zabranila izvoz ulja iz Carstva (Škegro, 1999.).
U Mogorjelu, arheološkom lokalitetu kod Čapljine, pronađeni su ostaci dvaju rimskih tijesaka (torcularia) i prostorije za skladištenje ulja (cella olearia) s velikim bačvama (pitosima). Do 400. godine, na toj je lokaciji godišnje proizvodeno i do 4.000 litara maslinova ulja (Bojanovski, 1969.).
Ostaci uljare u Mogorjelu jedini su sačuvani primjer antičke uljare na području današnje BiH, što dodatno potvrđuje duboke korijene ove tradicije.
