Posebnu pozornost i ove je godine privuklo natjecanje u pripremi najboljeg ćuptera, tradicionalne hercegovačke slastice koja je zahvaljujući predanom radu organizatora i proizvođača ponovno pronašla svoje mjesto na domaćim stolovima.
Prema ocjenama stručnog žirija, najbolji ćupter ovogodišnjeg sajma pripremila je Kornelija Barbarić iz Čitluka, osvojivši prvo mjesto u konkurenciji proizvođača koji njeguju ovu vrijednu tradiciju. Drugo mjesto pripalo je Anti Raspudiću, dok je treće mjesto osvojila Anita Miletić.
Stručni žiri ocjenjivao je nekoliko važnih karakteristika ćuptera, među kojima su okus, izgled, tvrdoća, slatkoća i prozračnost, a nagrađeni proizvodi pokazali su koliko znanja, iskustva i pažnje zahtijeva priprema ove naizgled jednostavne slastice.
Od gotovo zaboravljene slastice do prepoznatljivog simbola Hercegovine
Ćupter je tradicionalna hercegovačka slastica koja se priprema od mošta, odnosno soka od grožđa, uz dodatak brašna ili griza. Nekada je bio nezaobilazan dio blagdanskih stolova, osobito u vrijeme Božića, kada su ga domaćice pripremale kao posebnu poslasticu za svoje obitelji.
Predsjednik Društva „Ante“ Tepčići – Čitluk, Mario Doko, podsjetio je kako se ćupter nekada pripremao od svježeg grožđanog soka koji se kuhao uz dodatak brašna ili griza, sve dok smjesa ne bi postigla potrebnu gustoću. Nakon toga izlijevao se u plitke posude i ostavljao na sušenju deset do petnaest dana. Iako je riječ o jednostavnim sastojcima, priprema kvalitetnog ćuptera zahtijeva strpljenje, iskustvo i poznavanje postupka koji se generacijama prenosio s koljena na koljeno. Upravo je očuvanje tog nasljeđa jedan od najvažnijih ciljeva Sajma ćuptera.
Zahvaljujući Društvu „Ante“ Tepčići – Čitluk, ćupter više nije samo uspomena na neka prošla vremena, nego proizvod koji ponovno dobiva zasluženo mjesto u hercegovačkoj gastronomiji.
Hercegovački ćupter dobio zaštitu, a cilj je i međunarodno priznanje
Veliki iskorak u očuvanju ove tradicionalne slastice napravljen je 2024. godine, kada je Hercegovački ćupter zaštićen na razini Bosne i Hercegovine oznakom zaštićenoga geografskog podrijetla (ZOGP). Riječ je o važnom priznanju koje potvrđuje posebnost proizvoda, njegovo podrijetlo i način proizvodnje.
Prema propisanim uvjetima, bijeli ćupter mora sadržavati najmanje 70 posto žilavke, dok se crni priprema s najmanje 70 posto blatine, uz dodatak brašna ili griza. Proizvođači koji žele koristiti zaštićenu oznaku moraju zadovoljiti propisane uvjete i proći odgovarajuće postupke kontrole kvalitete. Ova zaštita ne doprinosi samo očuvanju tradicije nego i povećanju tržišne vrijednosti proizvoda, otvarajući nove mogućnosti domaćim proizvođačima. Kako je istaknuo Doko, u tijeku je i postupak kojim se nastoji postići uvrštavanje Hercegovačkog ćuptera na UNESCO-ovu listu, što bi predstavljalo dodatno međunarodno priznanje njegovoj kulturnoj i tradicijskoj vrijednosti.
Sajam koji je prerastao lokalne okvire
Ono što Sajam ćuptera čini posebnim nije samo predstavljanje tradicionalne slastice nego i činjenica da je ova manifestacija postala mjesto susreta proizvođača, zaljubljenika u domaće proizvode i svih onih kojima je stalo do očuvanja hercegovačkog identiteta. Ovogodišnjih 25 izlagača iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske potvrda su kako interes za ovu manifestaciju neprestano raste. Sajam na najbolji način povezuje gastronomiju, kulturu, turizam i lokalno gospodarstvo, dajući priliku malim proizvođačima da predstave svoj rad, razmijene iskustva i približe svoje proizvode široj javnosti. Posebno je vrijedno što se kroz ovakve događaje mlađim generacijama prenosi svijest o važnosti očuvanja vlastitih običaja i tradicije. U vremenu kada mnogi stari recepti i običaji polako nestaju, Sajam ćuptera pokazuje da tradicija može živjeti i razvijati se ako iza nje stoje ljudi koji vjeruju u njezinu vrijednost.
Organizatorima sve pohvale za predanost i očuvanje baštine
Posebne pohvale zaslužuje Društvo „Ante“ Tepčići – Čitluk, koje je svojim dugogodišnjim trudom, entuzijazmom i predanošću uspjelo od jedne tradicionalne hercegovačke slastice stvoriti prepoznatljivu priču koja nadilazi granice Brotnja. Organizirati osam izdanja jedne ovakve manifestacije zahtijeva mnogo rada, vremena, odricanja i zajedništva. No, još je važnije ono što je kroz sve te godine postignuto – ćupter je vraćen iz zaborava, dobio je zasluženu pozornost, službenu zaštitu i sve veći broj proizvođača koji nastavljaju njegovati ovu tradiciju. Uspjeh Sajma ćuptera ujedno je i dokaz koliko jedna lokalna inicijativa, kada je vođena ljubavlju prema rodnom kraju i njegovoj baštini, može napraviti za promociju čitave zajednice. Zasluge za uspješnu organizaciju pripadaju i brojnim volonterima, donatorima, gospodarstvenicima, poduzećima, institucijama i pojedincima koji iz godine u godinu pružaju potporu ovoj vrijednoj manifestaciji. Njihova podrška pokazuje kako zajedništvo i suradnja mogu biti pokretači velikih i važnih projekata, čak i kada oni započnu kao male lokalne inicijative.
Tepčići pokazali kako se čuva ono najvrjednije
Osmi Sajam ćuptera još je jednom pokazao kako Brotnje ima bogatu tradiciju, vrijedne ljude i proizvode na koje s razlogom može biti ponosno. Od nekadašnje slastice koju su pripremale naše bake do zaštićenog proizvoda koji sve više privlači pozornost javnosti, Hercegovački ćupter prošao je put koji zaslužuje poštovanje.
Tepčići su zahvaljujući ovoj manifestaciji postali prepoznatljivo mjesto susreta tradicije, domaće proizvodnje i ljubavi prema hercegovačkoj baštini. Jer Sajam ćuptera nije samo sajam jedne slastice. On je priča o našim korijenima, vrijednim rukama naših predaka i ljudima koji se trude da ono što smo naslijedili ostavimo u nasljeđe budućim generacijama.
