Ured predsjednice Vlade Hercegovačko-neretvanske županije organizirao je, u sklopu Međunarodnoga sajma gospodarstva Mostar, Okrugli stol ‘‘Javne politike i znanost kao pokretači razvitka poduzetništva i lokalnih zajednica” koji je dijelom projekta ”Povezani za rast: Zračna luka Mostar kao katalizator poduzetništva i prosperiteta hrvatske zajednice u BiH”, podržanoga od Ministarstva gospodarstva Republike Hrvatske i programa potpore Hrvatima u BiH.
Zbivanje je okupilo predstavnike akademske zajednice, javne uprave, gospodarskoga sektora i lokalnih zajednica u strukturiranom dijalogu o konkretnim mehanizmima transfera tehnologije i znanja prema poduzetništvu i lokalnom razvitku. Raspravu je otvorila predsjednica Vlade HNŽ-a Marija Buhač, poručivši kako HNŽ ima značajne potencijale, od rastućega akademskog sektora i poduzeća koja se šire na regionalna i europska tržišta do lokalnih zajednica pripravnih za suradnju i uvođenje novih rješenja.
– Sve to postoji, ali još uvijek nedostatno povezano. Nedostaje nam strukturiran, održivi model suradnje, jednostavan mehanizam koji omogućuje pretočiti znanje, istraživanja i stručnost u praktične gospodarske i razvojne projekte. Nedostaje nam most između institucija, gospodarstva i uprave i zato je ovo važan skup. U posljednjih nekoliko godina primjetan je porast istraživačkih kapaciteta u našoj županiji i susjednim područjima. Privatni sektor ubrzano se osuvremenjuje i traži stručne partnere za digitalizaciju i razvoj. Istodobno, EU otvara širok raspon financijskih instrumenata kroz Plan rasta, IPA, Interreg, Horizon, što su prilike koje trebamo iskoristiti – kazala je Buhač, dodavši kako je postavljeni cilj Okrugloga stola bio utvrditi što svaki od sektora, koristeći postojeće kapacitete, može učiniti odmah.
– Želimo utvrditi modele suradnje koji su provedivi i mogu dati rezultat u kratkomu i srednjem roku. Želimo potaknuti ustrojavanje partnerstava koja će koristiti EU financijske instrumente koji zahtijevaju suradnju i konzorcije. HNŽ može postati prostor u kojemu sveučilište i gospodarstvo surađuju kontinuirano, gdje lokalne zajednice imaju pristup stručnim analizama i tehnološkim rješenjima, a mladi ljudi mogu razvijati svoje karijere znajući kako imaju sustav potpore i perspektivu ostanka. To su ciljevi koje možemo ostvariti u razdoblju od jedne do nekoliko godina, uz koordiniran rad i jasnu podjelu odgovornosti – zaključila je predsjednica, naglasivši kako je otvoren niz tema od kojih je neke moguće pokrenuti brzo, neformalnom suradnjom i zajedničkim projektnim aplikacijama.
Nakon prezentacije Plana rasta BiH koju je iznio ravnatelj Direkcije za ekonomsko planiranje BiH Zoran Zeljko, u dvosatnomu radu Okrugloga stola o tehničkim kapacitetima, gospodarskomu razvitku, EU financijskim instrumentima, prostornomu razvitku i inovacijama, s naglaskom na digitalizaciju, turizam i zrakoplovnu industriju, te o potpori poduzetnicima, start-upovima i studentima govorili su predstavnici Sveučilišta u Mostaru i Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu Marko Odak i Hrvoje Mikulčić, gradonačelnica Čapljine Iva Raguž, načelnik Kreševa Boris Marić, predstavnik Asocijacije poduzetnika Hercegovine Damir Vidačak te predstavnici hrvatskih tvrtki Urbanex i Genos Sonja Sočivica i Ivana Gulišija.
