Razmatrana je mogućnost proširenja obuhvata djece koja ostvaruju pravo na federalni dječji dodatak te su županije izrazile spremnost da dostave svoje prijedloge i u dogledno vrijeme razmotre model koji bi omogućio 100-postotnu pokrivenost djece u Federaciji BiH
Mogući modeli
Nešto ranije, u svibnju, prilikom održavanja konferencije “Reforme sustava socijalne zaštite u FBiH: pravedniji, otporniji i učinkovitiji sustav za sve”, predstavljena je studija uvođenja dječjeg dodatka koju je Ministarstvo radilo u suradnji s UNICEF-om i Ekonomskim institutom, a ona se fokusirala na dva scenarija: prvi je idealni dječji dodatak u kojemu bi bio puni obuhvat sve djece do 18. godine na području Federacije BiH, dok je drugi model realni dječji dodatak, onaj koji bi mogao dobiti podršku zbog realnih financijskih procjena. On podrazumijeva fazno uvođenje univerzalnog dječjeg dodatka, odnosno širenje obuhvata djece s 20 posto, koliko ih je danas obuhvaćeno, do 50 posto djece u Federaciji, s trendom postupnog širenja dok se ne dođe do trenutka kada će biti obuhvaćena sva djeca.
Potpora s federalne razine svakako je mjera koja značajno podupire materijalnu situaciju velikog broja obitelji, a poglavito u onim županijama koje nemaju adekvatna rješenja u smislu potpore obiteljima s više djece.
Donošenjem odluke o minimalnoj plaći u Federaciji BiH za 2025. godinu, koja sada iznosi 1000 KM, došlo je, podsjećamo, i do povećanja dječjeg dodatka s dosadašnjih 117 KM na 190 KM po djetetu. U skladu sa Zakonom o materijalnoj podršci obiteljima s djecom u Federaciji BiH, dječji dodatak iznosi 19 posto minimalne plaće, dok je cenzus za ostvarivanje prava na dodatak postavljen na 40 posto minimalne plaće po članu kućanstva, što će sada iznositi 400 KM. Procjenjuje se da u Federaciji BiH živi 395.000 djece mlađe od 18 godina te da, prema posljednjim službenim podacima, svako drugo dijete u Federaciji BiH živi na granici siromaštva, dok je svako četvrto ispod granice siromaštva. Istodobno, u Federaciji BiH postoje i one županije koje svojom pronatalitetnom politikom mogu biti primjer drugima. Tako je Zakonom o zaštiti obitelji s djecom Zapadnohercegovačke županije propisana jedinstvena mjera mjesečne novčane potpore za treće i svako iduće dijete u visini od 500 KM do napunjene djetetove sedme godine. Tu je i potpora majci koja nije u radnom odnosu, ona se u ovoj županiji isplaćuje tijekom 12 mjeseci u mjesečnom iznosu od 350 KM, dok se za opremanje djeteta isplaćuje 300 – 500 KM, ovisno o tome je li majka u radnom odnosu.