Europa se okreće obnovljivim izvorima energije. Već do 2030. države članice trebale bi smanjiti emisiju stakleničkih plinova za najmanje 55 posto u odnosu na 1990. godinu, a u stambenim zgradama cilj je smanjiti potrošnju za 20 posto do 2035. godine. Cilj je do 2050. postići klimatsku neutralnost.
Uz nužnu energetsku obnovu zgrada, plin, kao energent za grijanje, postat će nepoželjan. U sedam europskih zemlja plinski bojleri već su prošlost. Njihova ugradnja u nove zgrade zabranjena je. Plin im je, usto, skup jer plaća se i namet vezan za emisiju stakleničkih plinova.
– Cijene recimo u Nizozemskoj su čak 6 puta više nego u Hrvatskoj. To je budućnost koju treba očekivati i hrvatski potrošač. 2027. kreće naplata CO2 emisija na plin, to je barem 50 posto poskupljenje, a vjerojatno nakon izbora će prestati ili se smanjiti subvencije. Hrvatska bi vrlo brzo trebala povećati cijenu plina bar za tri puta, govori prof.dr.sc. Neven Duić, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Katedra za energetska postrojenja i energetiku.
Pa bi građani i u Hrvatskoj mogli početi razmišljati o alternativnim načinima grijanja. Toplinske su pumpe velika investicija, no Zvonimir Jakopović vlastitu zelenu tranziciju zaokružio je ugradivši i solarnu elektranu.
– Jednim dijelom mi se grijemo s klimom, tj. toplinskom pumpom. Tu puno ode u zimskim mjesecima na grijanje. Naša potrošnja je 10 000 kilovat sati godišnje, pa smo dimenzionirali elektranu prema tome, kazao je Zvonimir Jakopović iz Križevaca.
U cijelom projektu nisu bili sami. Brojne su zadruge u Hrvatskoj koje građanima pomažu pri uvođenju obnovljivih izvora energije u život. Svjesni su da sadašnje cijene energenata nisu održive.
– Trenutno imamo subvencioniranu cijenu električne energije, plaćamo najjeftiniju struju u Europi, ali to nije održivo, tako da cijena će svakako rasti. Cijena opreme trenutno pada tako da je ovo pravi moment za takvu investiciju, naglasila je Sanela Mikulčić Šantić, energetska zadruga KLIK.
Subvencije se dodjeljuju na gradskoj, županijskoj i državnoj razini. Jer jedino je tako građanima lakše podnijeti ulaganje.
– Druga stvar nam je da se do 2040. godine svi plinski bojleri moraju zamijeniti. Sada ulagati u plinski bojler, koji je investicija za 20 godina, znači da ga nećete uspjeti otplatiti. S obzirom koliko Vlada troši na subvencioniranje plina kad bi taj novac trošila na održiva grijanja onda ne bi bilo socijalnih problema, naglasio je Duić.
U Njemačkoj novi zakon o grijanju nije dočekan s odobravanjem. Naime, u nove zgrade može se ugraditi samo onaj sustav grijanja koji uključuje najmanje 65 posto energije iz obnovljivih izvora.
HRT.hr
