Blitvu su uzgajali još u antičkoj Grčkoj. Samonikla blitva raste u širem obalnom pojasu Sredozemnog mora odakle je u ostalim europskim zemljama uvedena u kulturu u srednjem vijeku.
Inače, blitvu ubrajamo u lisnato povrće od kojeg se spravljaju barene salate i razna jela. Cilj uzgoja predstavljaju bujni zeleni listovi koji se nalaze na snažnim drškama te imaju vrlo izražen rebrasti središnji živac.
Zapravo, za pripravu jela rabe se lišće ili izdvojene, sočne peteljke i rebra. Najčešće se priprema «na lešo» i to začinjena maslinovim uljem, češnjakom i peršinom. Na taj način pripravljena blitva, osim što je ukusno jelo, iznimno povoljno djeluje na izlučivanje urina a i sama krv se vrlo dobro pročišćava.
Ukoliko je mlada, njezini se listovi mogu spremati i svježi, za salatu. Poput kupusa, može poslužiti i za pripravljanje sarmica, a u kombinaciji s tijestom od nje se mogu praviti razne ukusne pite – piše Agroportal.hr.
Inače, konzumiranje blitve povoljno djeluje na probavu a za jačanje organizma priprema se kao varivo s porilukom. Jednom riječju blitva predstavlja pravi izvor zdravlja.
Blitva se tijekom jeseni redovito uzgaja i unašim krajevima, gdje se sije koncem ljeta i rano u jesen, točnije u kolovozu i rujnu. Na taj način možemo planirati njezinu potrošnju rano u proljeće.
Sije se u redove razmaknute 25 do 40 cm a sjeme se pokrije slojem zemlje od oko 3 cm. Kad biljčice niknu, razrjeđuju se na razmak 10-30 cm, ovisno o sorti.
Berba blitve se obavlja u više navrata, i to tako da se otkidaju vanjski listovi, što osigurava normalan razvoj unutarnjih listova u rozeti. Međutim, malo je poznato kako se blitva može uspješno uzgojiti i u kontinentalnim uvjetima, premda je uvriježeno mišljenje kako ona uspijeva tek u mediteranskim vrtovima. No, ona dobro uspijeva i na tlima kontinentalnog dijela zemlje zato što je otporna na niske temperature, te je stoga u kontinetntalnom dijelu i neopravdano zapostavljena.
Zeleno lisnato povrće sadrži oko 0,1 do 0,2 miligrama luteina na 100 grama i najbolje ga je jesti termički obrađeno jer će se tako osloboditi veća količina nutrijenata.
Odrasla osoba treba otprilike sedam miligrama luteina dnevno, ali ne morate se bojati za liniju jer blitvu ubrajamo u izrazito niskokalorične namirnice – samo sto grama listova blitve (pola šalice) sadrži 20 kcal.
Blitva je bogat izvor luteina i zeaksantina, te štiti oči od procesa starenja. Ova zelena lisnata biljka najpoznatije se servira uz kuhane krumpire i ribu, no to ne znači da ju jedino tako morate jesti. Pirjajte ju u malo maslinova ulja, posolite i popaprite, dodajte malo nasjeckanog češnjaka, prošeka i vinskog octa.
Pirjajte sve dok se povrće ne smanji za pola prvotne veličine. Osim što se brine za dobar vid, lutein također čuva našu kožu jer pruža zaštitu od UV zraka. Analizom je ustanovljeno kako lice sadrži najveće koncentracije luteina od cijelog našeg tijela jer je ono najviše izloženo suncu.
Antioksidans lutein pokazao se jednako učinkovitim u očuvanju zdravlja srca, vrata maternice i jačanju obrambenih funkcija imuniteta.
