Ubuduće će godišnje do 50.000 ljudi iz regije moći zaposliti se i živjeti u Njemačkoj, čak i ako nemaju stručne kvalifikacije. Njemačka vapi za radnom snagom na skoro svim poljima.
Njemačke vlasti namjeravaju udvostručiti kvotu za useljavanje nekvalificiranih radnika, piše u prijedlogu zakona u koji je agencija dpa imala uvid. Ubuduće bi trebalo da ih bude do 50.000 godišnje.
U pitanju je takozvano „zapadnobalkansko pravilo“, koje predviđa povlašteni pristup njemačkom tržištu rada za državljane Srbije, BiH, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Albanije i Kosova.
Prema važećim zakonima, naime, iz cijelog svijeta može se doseljavati „stručna“ radna snaga. Jedino s Balkana ljudi mogu dobiti posao i radnu vizu čak i kad rade izan struke ili bez stručne spreme.
To pravilo osmišljeno je nakon prvog vala izbegličke krize 2015. i 2016. godine, pošto su među tražiteljima azila iz Sirije bili i brojni državljani BiH, Srbije i Kosova. Ideja Berlina bila je da ljudi iz regije, umjesto da bezizgledno traže azil, pokušaju naći posao u Njemačkoj.
To nije jedina izmjena zakona koja se sprema. Novinama bi se trebalo „suprotstaviti dramatičnom manjku radne snage u brojnim branšama“, ocjenjuje dpa.
U promjene spada i takozvana „karta šansi“, to jest mogućnost da se ljudi dosele u Njemačku, te da tek tu, na licu mjesta, traže posao. Za to vrijeme imaju pravo raditi pola radnog vremena izvan struke kako bi zaradili za život.
„Karta šansi“, prenosi dpa, trebala bi se dodjeljivati po novom sustavu bodovanja svakomu tko prikupi šest bodova.
Četiri boda nosi određena stručna kvalifikacija, tri boda dobro poznavanje njemačkog ili tri godine radnog iskustva, dva boda ukoliko je osoba mlađa od 35 godina, a jedan bod ukoliko je ranije legalno barem šest mjeseci boravila u Njemačkoj.
Kako je DW već pisao, Njemačku umaraju demografske promjene i veliki broj upražnjenih radnih mjesta. Računa se da je potrebno doseljavanje oko 400.000 ljudi godišnje kako bi ekonomija, zdravstvo i njega starih funkcionirali.
Pri tome se uvijek jednim okom gleda na Zapadni Balkan, kao i dalje zavidan rezervoar radne snage. Kako ocjenjuje DW, to produbljuje ogromne demografske probleme Balkana, koje su otkrili i posljednji popisi stanovništva.
