Danas će se polaganjem vijenaca i svetom misom obilježit će 29. godišnjica pokolja nad Hrvatima u mjestu Grabovica kod Mostara.
U ratnom sukobu Armije BiH i HVO-a 1992. do 1994. godine postrojbe bošnjačke Armija BiH počinile su zločin etničkog čišćenja i ratne zločine nad hrvatskim civilima i zarobljenim vojnicima HVO-a. Ti zločini su najvećim dijelom nepoznati, njihove počinitelje nije gonio Haški tribunal, o njima se malo piše, a sudovi u BiH ih procesuiraju sporo ili za ta zlodjela određuju žalosno male kazne.
Jedan od stravičnijih zločina koji nisu nikad dobili medijsku pozornost bio je pokolj Hrvata u Grabovici kojeg su počinili pripadnici Armije BiH, kada su na posebno okrutan način ubili 33 civila. I danas, 26 godina nakon stradanja traga se za ostacima 19 civila.
Zločin je počinjen u sklopu akcije ‘Neretva 93’ čiji je cilj bio osvajanje područja pod nadzorom HVO-a od Bugojna do Mostara. Za ovaj zločin, kao i za onaj u Uzdolu gdje je ubijena 41 osoba, 29 civila i 12 vojnika HVO-a nitko od vrha Armije BiH nije odgovarao. U rujnu 2007. su tri Bošnjaka, pripadnika Armije BiH nepravomoćno osuđena za ovaj ratni zločin, no nitko od visokih dužnosnika Armije BiH još nije odgovarao za ove stravične zločine.
Žrtve su dobile metak u zatiljak, neki su izbodeni noževima, kuće i crkva su spaljene. Mrtva tjela djece i staraca su masakrirana. Obdukcijski nalaz Patalogije splitskog KBC-a ‘Firule’ i svjedočenja preživjelih su pokazala okrutnost smaknuća. Žrtve su bile razapete na križ, nakon čega im je otkinuta glava i nabijena na kolac. Neke su bile dugo mučena i naposljetku zapaljene žive.
Jedan je civil ubijen pred suprugom, koja je potom silovana, a nakon dugog zatočeništva, razmijenjena. Supruga je po dolasku u Mostar počinila samoubojstvo.
Za zločin u Grabovici do sada su na domaćim sudovima osuđena petorica bivših pripadnika Armije BiH, ali samo za pojedinačne zločine ubojstva, ne i za ratne zločine. Enesa Šakraka je Županijski sud u Sarajevu osudio na 10 godina zbog ubojstva Ljubice i Mladenke Zadro, a Mustafu Hotu na 9 godina zbog ubojstva Pere i Dragice Marić. Županijski sud u Mostaru osudio je na po 13 godina Nihada Vlahovljaka, Harisa Rajkića i Seada Karagića zbog ubojstva troje članova obitelji Zadro i to Ivana, Matije i Mladena. Dakle, optuženi su odgovarali samo za zločine nad pojedincima.
Za razliku od generala HVO-a i političara iz HRHB, koji su za zločine nad bošnjačkim stanovništvom optuženi po zapovjednoj odgovornosti, nitko od bošnjačkih političara i visokih časnika Armije BiH nije osuđen za ratne zločine nad Hrvatima.
Za zločin u Grabovici sudilo se bivšem generalu Armije BiH Seferu Haliloviću, no Haški sud oslobodio ga je optužbi, navevši u presudi kako vojna operacija Neretva 93. uopće nije postojala. General Halilovića teretilo se po zapovjednoj odgovornosti, budući da je bio obnašao dužnost načelnika Glavnog stožera Armije BiH jer je bio koordinator operacije ‘Neretva ’93’ . Optužnica je navodila da general Halilović nije poduzeo mjere za spriječiti pokolj u Grabovici, odnosno da nije kaznio odgovorne za zločine u Grabovici. Poslije ga je Haaški sud oslobodio odgovornosti za slučaj Grabovice.
Trenutno u Grabovici ne živi niti jedan Hrvat, dok su sve kuće opljačkane ili spaljene. U kući Dragana Mandića smještena je vojarna tzv. A RBiH, a u kući njegova brata Franje smješten je mekteb – islamski vjerski objekt za potrebe postrojbe tzv. A RBiH, dok je u kući trećeg brata smještena vojna ambulanta. Groblja koja su pripadala Hrvatima Grabovice devastirana su tako da je većina nadgrobnih spomenika srušena, a u nekoliko slučajeva otvarani su stari grobovi i vađene kosti koje su bacane u Neretvu.
Podsjećamo, 8. na 9. rujna 1993. godine pripadnici Armije RBiH ubili su 33 civila, među kojima je najmlađa Mladenka Zadro imala samo 4 godine, a najstariji Marko Marić 87 godina.
Trebala li podsjećati da u Grabovici danas nema niti jednog Hrvata?
