Naslovnica ZANIMLJIVOSTI Koliko je novca potrebno za vlastiti stan?

    Koliko je novca potrebno za vlastiti stan?

    Podijeli objavu

    Unatoč potresima i pandemiji, na tržištu nekretnina i dalje je dinamično. Potražnja je veća od ponude pa cijene stanova u pojedinim dijelovima BiH idu u nebo. No, unatoč cijenama, statistike pokazuju kako je potražnja i dalje veća nego ponuda, piše Večernji list BiH.

    Prosječna cijena Prema podacima Zavoda za statistiku, u Republici Srpskoj u drugom tromjesečju ove godine prodano je ukupno 568 novih stanova, od čega 179 u Banjoj Luci. Statističari su izračunali da je prosječna cijena kvadrata u navedenom razdoblju ove godine u Republici Srpskoj iznosila 2620 maraka, dok je u gradu na Vrbasu prosječna cijena iznosila 3627 maraka po četvornom metru.

    Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, prosječna cijena kvadrata prodanih novih stanova u prvom tromjesečju ove godine iznosila je 2248 KM, što je u usporedbi s godinom ranije rast za čak 23 posto. Da imaju pune ruke posla, unatoč rastu cijena, potvrdili su i iz agencija za promet nekretninama, dodajući kako je sve više onih koji plaćaju gotovinom.

    – Dolazi veliki broj ljudi iz inozemstva s ušteđevinom ili onih koji su otišli u mirovinu, dobili otpremninu te žele taj novac uložiti u nekretnine. Nije da nema i onih koji se kreditno zadužuju kako bi kupili stan, imali smo u proteklih 15 dana tri kupca koja su podnijela zahtjev za kredit, ali je trenutačno više onih koji imaju gotovinu – rekla je vlasnica bijeljinske agencije za nekretnine Jovana Despotović za Glas Srpske. Prema njezinim riječima, najtraženiji su stanovi od 40 do 50 kvadrata.

    – Cijena stanova u izgradnji u Bijeljini kreće se od 1800 do 2700 maraka po kvadratu, u ovisnosti o zoni. Lokacija diktira cijenu. Završen nov stan te kvadrature nemoguće je naći, možda poneki od oko 70 četvornih metara, a sve ostalo se rasproda i prije nego što investitori postave temelje zgrade – objasnila je. Za isti medij Vaso Milić, vlasnik agencije u Trebinju, kazao je kako u tom gradu stanove uglavnom kupuju Trebinjci koji danas žive u Kanadi, Americi i Australiji te da ih najčešće plaćaju gotovinom.

    Ispričao je kako u Trebinju rijetki kupuju nove kuće, dok one stare, kamene donose dobru zaradu. – Kuće su baš jeftine, pet kvadrata stoje koliko kvadrat stana, ali kupaca nema – rekao je Milić za Glas Srpske. Maho Taso iz sarajevske agencije za nekretnine, naglašava kako je u odnosu na početak godine u ovom razdoblju značajno poboljšana ponuda, ali u starogradnji. – Iako je ta ravnoteža povoljnija, ipak je potražnja i dalje ogromna. Praktički se traže nekretnine u svim dijelovima grada i svih kvadratura iako je najčešće riječ o stanovima veličine između 40 i 70 četvornih metara. Naravno, najviše se traži novogradnja, ali takvih projekata gotovo da nema. Ono što je bilo, a radilo se o luksuznim projektima, gotovo je sve rasprodano, a cijena kvadrata u tim objektima kretala se između 6000 i 7000 KM u Sarajevu – kaže Taso za Avaz.

    I grad na Neretvi ima problem s novogradnjom. U Mostaru gotovo da je nema nikako, a renovirani stanovi prodaju se po cijeni od 2000 do 2300 maraka po kvadratu.

    U Zenici kvadrat nekretnine u starogradnji stoji između 1500 i 2000 KM, a u novogradnji i više od 2500 KM. U Banjoj Luci stanovi su i na rubnim dijelovima prodavani po cijeni od 3000 KM po kvadratu, dok se u Trebinju u novogradnji kvadrat stana plaća i po 4500 KM.

    Enisa Kadić, v. d. predsjednika Udruge za građevinarstvo i industriju građevinskog materijala pri Gospodarskoj komori Federacije BiH, nedavno je za Večernji list komentirala kako svi stanovi imaju svoje kupce.

    – Koliko god da su stanovi poskupjeli, rasprodani su i prije početka gradnje – kazala je Kadić, dodajući da oni koji mogu ulažu u nekretnine te tako čuvaju vrijednost novca kojim raspolažu.

    – Svi znaju da je nekretnina, kakva god bila, uvijek sigurna i uvijek se na kraju može pretvoriti u novac, a inflacija i poremećaji na tržištu ljudima daju dovoljan razlog da sve više ulažu u nekretnine – objasnila je Kadić za Večernji list.

    Valentina Abamušić / Večernji List

    Podijeli objavu