Na londonskom je tržištu cijena nafte prošloga tjedna blago porasla, nakon oštrog pada tjedan dana prije, dok je na američkom tržištu nastavljen pad cijene barela zbog rekordne proizvodnje u SAD-u.
Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna ojačala 0,4 posto, na 76,80 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 3 posto, na 65,80 dolara. Nakon šest tjedana neprestanog rasta cijena nafte, pri čemu su dosegnule najviše razine od studenoga 2014. godine, u posljednja dva tjedna taj je uspon zaustavljen. Doduše, prošloga je tjedna cijena barela na londonskom tržištu blago porasla, no to je ponajviše posljedica korekcije nakon oštrog pada tjedan dana prije. Na američkom je tržištu, pak, cijena ‘crnog zlata’ oštro pala drugi tjedan zaredom. U tom je razdoblju skliznula više od 7 posto i zaronila na najniže razine od polovice travnja jer proizvodnja sirove nafte u SAD-u iz mjeseca u mjesec niže nove rekorde.
U ožujku je porasla za daljnjih 215.000 barela dnevno, na novi mjesečni rekord od 10,47 milijuna barela dnevno, čime se dodatno približila proizvodnji najvećeg svjetskog proizvođača Rusije, koja proizvodi 11 milijuna barela dnevno. Za očekivati je i daljnji rast proizvodnje u SAD-u, s obzirom da je u u petak tvrtka Baker Hughes objavila da je prošloga tjedna broj naftnih postrojenja u SAD-u porastao za dva, na ukupno 861 postrojenje, novu najvišu razinu od ožujka 2015. godine. To je već osmi od posljednjih devet tjedana kako se broj tih postrojenja povećava. Kako je u istom lanjskom razdoblju bilo aktivno samo oko 730 bušotinskih postrojenja, taj podatak pokazuje da američkim proizvođačima odgovaraju ove razine cijena, pa se odlučuju na pojačanu proizvodnju. „Tržište je pod pritiskom podataka iz SAD-a, koji sugeriraju da je tamošnja proizvodnja snažna i da bi mogla i dalje rasti”, kaže Matt Smith, direktor u tvrtki ClipperData.
Uz to, rast cijena nafte sprječavaju i sve jasnije poruke da Saudijska Arabija i Rusija razgovaraju o povećanju proizvodnje za otprilike milijun barela dnevno kako bi se nadoknadio manjak u opskrbi iz Venezuele i Irana. Od siječnja 2017. OPEC i skupina neovisnih proizvođača na čelu s Rusijom smanjili su proizvodnju za 1,8 milijuna barela dnevno kako bi ublažili neravnotežu između velike ponude i nedovoljno snažne potražnje, smanjili zalihe u svijetu i tako poduprli cijene. Sada se, pak, po prvi put nakon 17 mjeseci, razmatra povećanje proizvodnje za milijun barela dnevno, o čemu bi se trebalo raspravljati na sastanku OPEC-a krajem lipnja. Rusija bi, piše Reuters, u roku od nekoliko mjeseci mogla povećati proizvodnju na razinu na kojoj se nalazila prije stupanja na snagu sporazuma o ograničenju proizvodnje.
