Tvrdnje poljoprivrednih proizvođača s područja Čapljine o salinitetu vode, koje je objavio Večernji list, potvrdila je i struka.
Problem porasta razine slanosti rijeke Neretve u njezinu donjem toku glavna je tema u Hercegovini posljednjih dana, a profesor Ahmed Džubur smatra kako pravi problemi tek dolaze.
– Salinitet u donjem dijelu rijeke Neretve pojava je koja je već dugo prisutna, a više je razloga za nju. Istina je da se iz godine u godinu povećan salinitet bilježi sve dublje u unutrašnjosti, za što su mogući uzroci upravo oni koji se navode. Nesumnjivo je da projekt “Gornji horizonti” igra značajnu ulogu čak i u ovoj fazi zaživljavanja ovog “fantomskog projekta” koji ignorira potrebe drugih dijelova BiH. Poremećen dotok vode iz viših horizonata smanjuje prisutnost “slatke vode” u dubljim slojevima zemljišta u dolini rijeke Neretve i njezinih pritoka, što je najevidentnije na području Opuzena, Metkovića i Čapljine – kazao je za Klix.ba dr. Ahmed Džubur, dekan Agromediteranskog fakulteta Univerziteta “Džemal Bijedić” u Mostaru.
Uslijed poremećenog dotoka vode iz viših horizonata dolazi do presušivanja bunara i bušotina koji su pliće kopani.
– Brojni su primjeri za tu konstataciju. U vremenu koje dolazi očekuje se znatno manji priljev vode u Neretvu, Bunu, Bregavu, Trebižat…, s pogubnim posljedicama za biljni i životinjski svijet te biološku raznolikost – upozorava profesor Džubur.
Porast prisutnosti soli u vodi iznimno negativno utječe na brojne poljoprivredne kulture, od čijeg uzgoja brojni građani ovog dijela Bosne i Hercegovine žive.
– Salinitet zemljišta i vode kojom se vrši navodnjavanje poljoprivrednih kultura vrlo negativno utječe na biljke koje se uzgajaju, kako na otvorenom tako i u plastenicima i staklenicima, što će se s vremenom sve više usložnjavati – kaže profesor Džubur. Struka misli da pretjerana eksploatacija šljunka ipak ima lokalni značaj i ne može se promatrati na širem prostoru kao uzrok povećanog saliniteta.
