Naslovnica POLITIKA Herceg: Izgradili smo stabilnu i sigurnu županiju s jasnim razvojim putem

Herceg: Izgradili smo stabilnu i sigurnu županiju s jasnim razvojim putem

Podijeli objavu

U današnjemu dvobroju Večernjega lista objavljen je veliki intervju s dr. sc. Nevenkom Hercegom, predsjednikom Vlade Hercegovačko-neretvanske županije. Pod naslovom ”Izgradili smo stabilnu i sigurnu županiju s jasnim razvojnim putem” pozicioniran je i na naslovnici tiskovine. Prenosimo ga u cijelosti:

S dr. sc. Nevenkom Hercegom, predsjednikom Vlade Hercego­vačko-neretvanske županije, razgovarali smo o nekoliko aktual­nih tema, počevši od konačnoga imenovanja policijskoga ravna­telja Ministarstva unutarnjih po­slova HNŽ-a, preko niza drugih političkih, sigurnosnih, socijalnih, obrazovnih i administrativ­nih tema, do pitanja recesijskih učinaka i, unatoč njima, osjetnoj stabilizaciji županijskih financija.

Nakon gotovo čitavog desetlje­ća burne trakavice oko dužnosti ravnatelja policije u HNŽ-u, na posljednjoj je sjednici Vlade ko­načno riješeno i to pitanje koje, zapravo, omogućuje i rješavanje niza administrativnih, za MUP i njegove djelatnike vitalnih tema. Kažu da je vaša uloga bila ključna? Uspjeli ste riješiti to goruće pitanje – ”vrući krum­pir” koji je vas dočekao pri pre­uzimanju dužnosti?

– Ne krijem ponos što smo, prošlotjednim imenovanjem Roberta Perića za ravnatelja te Ramiza Hasića za zamjenika ravnatelja županijske policije, to doveli do kraja. Postupak je u ci­jelosti proveden po predviđeno­mu novom zakonskom obrascu. Naime, Neovisno je skupštinsko povjerenstvo, nakon provedene natječajne procedure, MUP-u od­nosno Vladi dostavilo prijedlog s imenima dvaju najuspješnijih kandidata za ravnatelja i jednog za njegova zamjenika. Na sjed­nici u četvrtak predložio sam jednog za ravnatelja, drugog za zamjenika, što je Vlada i usvojila pripadajućom odlukom. Problem imenovanja ravnatelja policije ot­početka nam je bio jedno od prio­ritetnih pitanja, a njegovim rješa­vanjem značajno unaprjeđujemo sigurnosno stanje u Županiji, kao i funkcioniranje samog MUP-a te osiguravamo značajniju nazoč­nost policijskih snaga na terenu. Ovim smo omogućili i konačno otkočenje procesa popunjavanja više od 250 radnih mjesta nedo­stajućih policijskih službenika i drugih djelatnika u MUP-u, kao i rješavanje niza kadrovskih i administrativnih pitanja na koja se čeka godinama, poput napredovanja, odnosno tzv. činovanja policijskih djelatnika koji su za to stekli uvjete, a kojima to znači i bolji status i viša primanja. Ukupan je proces, u najmanju ruku, bio složen i iscrpljujući i, zaista, ne krijem taj osjećaj ponosa jer ćemo na ovaj način Vladi u no­vom sazivu omogućiti rad uz zna­čajno rasterećenje u odnosu na ono s čim smo se bili primorani nositi.

Iz dokumenata proračuna za te­kuću godinu i svih njegovih iz­mjena i dopuna koji su uslijedili stječe se dojam kako ste, unatoč aktualnoj financijsko-energet­skoj krizi, poskupljenjima i recesiji, uspjeli stabilizirati žu­panijske financije, ali i osigura­ti socijalni mir u kontinuiranoj interakciji sa sindikalnim orga­nizacijama?

– Naše su financije uistinu sta­bilne, uredno ispunjavamo sve preuzete obveze, nismo stvarali nova zaduženja, a uhvatili smo se ukoštac sa svim naslijeđenim problemima, u smislu vrlo opte­rećujućih potraživanja po sud­skim presudama i sl. Proračun je fluidan jer imamo izmirene sve kratkoročne obveze, a dugovanja koja saniramo su, kažem, nasli­jeđena i značajno smanjena u odnosu na ono stanje koje smo preuzeli 2015. godine. Odgovor­nim planiranjem i domaćinskim gospodarenjem zadržali smo so­cijalnu, ali i uspjeli postići snažnu razvojnu proračunsku dimenzi­ju unatoč svim izazovima. Što se tiče odnosa s našim socijalnim partnerima, s jednim iznimnim zadovoljstvom uvijek ističem kako imamo potpisane sve granske kolektivne ugovore i stalan, konstruktivan dijalog kroz svih osam godina mandata. Vlada je pokazala sluh i razumijevanje za sve probleme te napravila vidljive pomake u socijalnim odnosima i poboljšanju i prava kao i životnog i radnog standarda svih prora­čunskih korisnika, kako kroz po­većanje osobnih dohodaka tako i kroz rješavanje niza statusnih i drugih pitanja koje utvrđuju se­kundarna prava iz radno-pravnih odnosa. Svima smo, dakle, uspjeli podići plaće te osigurati i niz do­punskih prava po traženjima sindikalnih organizacija. Pojedinim korisnicima proračuna poveća­nje plaće, uz povećanje pratećih naknada, znači čak 50-postotno povećanje ukupnih mjesečnih primanja. Nedavno smo korigi­rali i iznose toplih obroka, ispra­vili smo dugogodišnje nepravde u radno-pravnim statusima, ponaj­više kada je riječ o sustavu obrazovanja, riješili pitanje naknada za prijevoz, uspjeli sačuvati sva radna mjesta. Sve to i unatoč aktualnim globalnim izazovima zdravstveno-sigurnosno-finan­cijske prirode. Mogu zaključiti kako, kao Vlada, imamo uzoran odnos sa sindikatima, za primjer drugima.

Uz kontinuiranu potporu stu­dentima, kroz stipendije i sub­vencije, te dinamičan vježbenič­ki program, Vlada je ove godine napravila iskorak i nabavom besplatnih školskih udžbenika, potporama rodiljama i nezapo­slenima, mladim znanstvenici­ma…

– I tu smo pokazali maksimalnu socijalnu osjetljivost, osiguravši besplatne školske udžbenike za sve učenike u osnovnim školama u HNŽ-u, njih više od 16 tisuća u svih devet razreda osnovnoš­kolskoga sustava. Time, osim što smo potpomogli naše mlade obi­telji s djecom, u potpunosti smo rasteretili naše jedinice lokalne samouprave, odnosno općine i gradove. Također, osigurali smo, u okolnostima sveopćega poremećaja na tržištima, jednokratnu potporu nezaposlenima s eviden­cije naše Službe za zapošljavanje, a nedavno i za 5500 zaposlenih korisnika županijskoga prora­čuna. Majkama-rodiljama ćemo, umjesto dosadašnjih šest, novčanu potporu isplaćivati punih dvanaest mjeseci, dakle, udvo­stručena je. Prvi smo pokrenuli programe potpore mladim znan­stvenicima, a poznato je kako je na ”leđima” ove županije počiva­ju najveća novčana izdvajanja za niz središnjih nacionalnih, sveu­čilišnih, zdravstvenih, kulturnih, prosvjetnih, medijskih, sportskih i drugih institucija. Kontinuirano provodimo programe primanja vježbenika, osiguravajući mla­dim ljudima prvo radno iskustvo, a ovim aktualnim natječajem, u uredima Vlade i županijskih ti­jela uprave više od 1000 mladih odradit će taj vrijedni vježbenički staž. Godinama već pružamo potporu studentima kroz stipendije i subvencije smještaja koje smo, također, uvećali za razdoblje od sljedeće akademske godine.

Stipendirate sve studente koji se jave na javni natječaj?

– To je točno. Ova županija, i na to sam jako ponosan, u program stipendiranja uzima sve studente koji se prijave i zadovolje uvjete javnoga natječaja, a obuhvatili smo dosad više od 2700 studena­ta s prostora cjelokupnoga HNŽ-a, dakle, iz svih naših gradova i op­ćina, od Rame i Konjica, do Ne­uma i Ravnoga. Šaljemo poruku maksimalne opredijeljenosti da proaktivnom politikom utječemo na potporu i razvitak visokoga obrazovanja te poboljšavamo uv­jete studentskoga i sveučilišnoga standarda. Sve to na tragu je, pak, širega plana demografske obnove i zadržavanja mladih na ovim prostorima, uz nezaobilazan rast i razvitak kroz osiguranje stalno­ga poboljšanja općega standarda i života te obrazovanja i rada.

Pružili ste snažnu potporu zdravstvenom sustavu i broj­nim projektima, ali i potpunim financiranjem višemilijunskih kredita za izgradnju i oprema­nje naših bolničkih ustanova, među kojima se svakako ističe dugoočekivana Klinika za dječje bolesti SKB-a Mostar?

– Javnosti je, vjerujem, dobro poznato kako je Vlada HNŽ-a u cijelosti na sebe preuzela 32 mili­juna KM težak kredit Saudijskoga fonda za razvitak, namijenjen je za izgradnju i obnovu svih triju bolnica u našoj županiji, dakle, Sveučilišne kliničke bolnice Mostar, Kantonalne bolnice dr. Safeta Mujića i Opće bolnice Ko­njic. Nedavno su nas ravnatelji tih triju bolničkih ustanova, dr. Ante Kvesić, dr. Zlatko Guzin i dr. Dženan Lepar, informirali o rea­liziranju projekata financiranih kreditom Saudijskoga fonda, ali i o poteškoćama s kojima se su­sreću zbog snažnih poremećaja na tržištu i drastičnoga porasta cijena. Na tome smo tragu, na posljednjoj sjednici Vlade, 27. listopada, raspravljali o dodat­nom kreditnom zaduženju kod Razvojne banke FBiH u iznosu od 15 milijuna KM, želeći osigurati uspješno okončanje izgradnje i opremanja Klinike za dječje bo­lesti – Pedijatrije SKB-a Mostar te dovršetak izgradnje, obnove i opremanja više odjela drugih dviju bolnica. Potpuno smo po­svećeni tomu da završetak tih projekata ne smije biti doveden u pitanje. Izgradnja i opremanje tih bolnica od iznimne je važnosti za sve žitelje HNŽ-a, ali i prostora koji ovim ustanovama gravitira­ju (ne zaboravimo da SKB-u Mo­star gravitiraju pacijenti iz triju susjednih županija). Vlada je zato odlučila poduzeti sve potrebne radnje kako bi osigurala dodatnih 15 milijuna KM, o čemu ćemo se konačno izjasniti ubrzo, na jed­noj od sljedećih sjednica.

Nije to jedini način na koji pru­žate potporu i županijskom i zdravstvu jedinica lokalne sa­mouprave?

– Prošloga smo tjedna raspore­dili pet novih vozila hitne pomoći koje smo nabavili za potrebe do­mova zdravlja u Čapljini, Čitluku, Konjicu, Mostaru i Stocu. Ujedno je usvojen i zaključak da, pri izra­di proračuna za 2023. godinu, u skladu s mogućnostima i potre­bama domova zdravlja, budu planirana sredstva za nabavu vozila hitne pomoći i za domove zdravlja u ostalim gradovima i općinama HNŽ-a. Nije to prvi put da, uz višestruko povećanje život­noga standarda naših liječnika i drugih zdravstvenih djelatnika, povećanjem osobnih dohodaka i drugih prava iz novih kolektivnih ugovora, pružamo ovakve oblike potpore našim zdravstvenim ustanovama i primarne i sekun­darne zdravstvene zaštite. I ne samo njima jer redovito vozilima i opremom opskrbljujemo vatro­gasna društva i ispostave civilne zaštite po općinama i gradovima, obnavljamo javne objekte diljem županije… Ali, pozvali smo javno naše gradove i općine da se i sami aktivnije uključe u opremanje žurnih službi, u energetske ob­nove javnih objekata, u primanje većega broja vježbenika, stipen­diranje studenata, stimuliranje razvitka našega obrazovanja i demografske obnove.

Spomenuli ste energetsku obno­vu javnih objekata. Više ste puta isticali kako je HNŽ svojevrsni predvodnik na tome planu u cje­lokupnoj FBiH?

– Možemo se podičiti svime do­sad učinjenim u sklopu projekta energetske učinkovitosti. Prem­da smo se, našim dolaskom, da­kle, 2015. godine, relativno kasno uključili u ove procese u odnosu na druge županije u FBiH, Vlada HNŽ-a zaista jest postala svojevr­snom predvodnicom na prostoru cijele Federacije. Obnovili smo otprilike 40 javnih objekata na prostoru cijele županije. Riječ je, dominantno, o zgradama osnov­nih i srednjih škola, potom domo­va zdravlja, policijskim i sudskim objektima, objektima kulturne baštine, itd. Naš je konačni cilj energetski obnoviti sve javne objekte u HNŽ-u i raduje me što mogu kazati kako smo nadomak njegovu ostvarenju. Vlada u pro­jekt energetske učinkovitosti ulaže značajna financijska, pro­računska, donatorska i kreditna sredstva. Prošloga smo tjedna, u nastavku njegove provedbe, pot­pisali ugovore za dovršetak za­početih radova na Domu zdrav­lja Čitluk i Centru za kulturu pri Narodnom univerzitetu Konjic, ali smo sklopili i ugovor za obno­vu i ”utopljavanje” Županijskoga suda Mostar koji je zaštićen kao spomenik kulture koji datira iz austrougarskoga razdoblja, što usložnjava sam pristup njego­voj obnovi. To je jedna od naših krajnje reprezentativnih zgrada i raduje me što je, nakon što smo obnovili i ‘’utoplili’’ i županijsku Skupštinu, i zgrada Županijsko­ga suda došla na red. Uskoro ide obnova, nadgradnja i prenamjena hotela ”Ero” za zgradu vlade HNŽ-a, za što smo osigurali po­četna sredstva i od Grada dobili urbanističku suglasnost. Čim dobijemo građevinsko odobrenje, krećemo s radovima.

Objekti koje obnavljate uglav­nom nisu u vlasništvu Županije?

– Tako je. Dominantno su u vla­sništvu jedinica lokalne samou­prave, ali je Vlada HNŽ-a veliko­dušno preuzela tu obvezu na sebe, pruživši i na taj način značajnu potporu našim gradovima i opći­nama. Osim što smo time zaštitili te energetski i životno primjetno unaprijedili cjelokupan prostor HNŽ-a, ostvarili smo i uštede proračunskih sredstava. Premda te aktivnosti iziskuju značajna financijska sredstva i izniman pregovarački, organizacijski, ko­ordinacijski i provedbeni napor, svjesni smo kako ulaganje u ener­getsku obnovu javnih objekata prati njihovu energetsku, eko­nomsku i okolišnu opravdanost kroz vrijeme. Na osobit način isti­čem kako su ta ulaganja jedan od najboljih oblika ulaganja u zašti­tu okoliša jer prostor u kojem živi­mo moramo čuvati i očuvati. Me­đutim, ne smije se gubiti iz vida i druga vrsta značaja obnove i una­prjeđenja naših javnih objekata, gdje u prvom redu mislim na škole, školske dvorane i domove zdravlja, ali i na druge značajne institucije i ustanove za svakod­nevno funkcioniranje naših živo­ta. ”Utopljavanje” i ambijentalno uređenje naših sredina, poglavito onih urbanih, značajno podiže standard boravka i rada u njima, uvjete za izvođenje nastavnoga procesa, uvjete za liječenje, uv­jete za obavljanje administrativ­no-upravnih poslova, itd. Sve to podiže i razinu kvalitete življenja u našim gradovima i općinama, odnosno djeluje i na smanjenje trenda iseljavanja, čime izravno doprinosimo našim nastojanjima u očuvanju i unaprjeđenju posto­jeće demografske slike HNŽ-a.

Dali ste veliki značaj i dono­šenju strateških dokumenata HNŽ-a?

– Na to smo stavili snažan na­glasak. Donijeli smo prvu mul­tidisciplinarnu i multisektorsku krovnu strategiju razvitka HNŽ-a, kao i prvi županijski prostorni plan koji je temelj za snažnije pri­vlačenje investitora, jačanje gos­podarstva i apliciranje projekata na natječaje financirane iz EU fondova. Nakon dosta složenoga rada na izradbi strategije, u koji smo uključili brojne stručnjake i dionike iz različnih područja vlasti i šire društvene zajednice, sada imamo izvrstan osnovni dokument za izradbu sektorskih strategija, dokumenta okvirno­ga proračuna, proračuna i pro­grama naših javnih investicija… Temeljna strategijska načela su gospodarska i okolišna održivost i socijalna uključenost te sveza s ostalim planskim dokumentima, od onih na županijskoj razini do strategije Europa 2020 i nove EU strategije. Također, plani­rane su aktivnosti, instrumenti i mjere usmjereni na stvaranje prepoznatljive, poduzetne i pri­vlačne županije, a ostajemo i do kraja opredijeljeni realizaciji pre­kograničnih i tra LPnsnacionalnih projekata, što poimam i kao jed­nu od najsnažnijih potvrda pre­danosti Vlade HNŽ-a europskom putu ove zemlje i prepoznavanju HNŽ-a kao pouzdane i poželjne partnerice za ulaganja u njezin rast, razvitak i prosperitet.

Večernji List

Podijeli objavu