Naslovnica POLJOPRIVREDA Domaća hrana će biti znatno lošija zbog korištenja jeftinog sjemena i gnojiva

Domaća hrana će biti znatno lošija zbog korištenja jeftinog sjemena i gnojiva

Podijeli objavu

Od početka godine poljoprivrednici su imali probleme. Prvo su bili mraz i kiša, zatim suša, a sve je začinilo i veliko poskupljenje sjemena i gnojiva.

“Na početku godine, kada smo očekivali povoljne uvjete za klijanje i nicanje ratarskih kultura, bilo je hladno i kišovito vrijeme. Poslije toga je uslijedila žetva pšenice, koja je dala dosta solidne prinose unatočs suši, a i dosta povoljne cijene za poljoprivredne proizvođače. Suša, koja je bila tijekom ljeta, pričinila je štete kukuruzu i soji, tako da je tu došlo do značajnog smanjenja prinosa, međutim, visoke cijene u otkupu su obećavale kako bi situacija za poljoprivrednike mogla biti dobra. Ipak, nedostatak količina nije se konačno kapitalizirao. Kad smo opet pomislili da ćemo nešto ostvariti i izvući se, došlo je do naglog poskupljenja mineralnih gnojiva za jesenju žetvu, sjemenskog materijala i taj trend se i dalje nastavlja uz nestašicu“, rekao je za Klix.ba Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruga poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske.

S obzirom na lošu godinu u svim granama poljoprivrede, Marinković kaže kako je evidentan trend smanjenja broja poljoprivrednika, ali naglašava i kako se takav trend bilježi posljednjih nekoliko godina. Međutim, novija događanja vode prema tome da poljoprivredna proizvodnja još više opada, kao i vrijednost te proizvodnje, a i sve je manje onih koji se žele baviti ovim poslom.

“Sada pokušavamo osigurati neke povoljne količine mineralnog gnojiva za prihranu pšenice prije svega, s obzirom na to da je sjetva obavljena gotovo bez gnojiva ili s vrlo malim količinama. Ukoliko ne prihranimo još dodatno azotnim gnojivom, prinosi će biti vrlo mali, cijena će biti visoka i sve to će se opet odraziti na kruh i brašno, ali i na sve ostalo. Poskupljenje struje koje je najavljeno i koje će gospodarstvenici plaćati, opet će se prelomiti preko leđa poljoprivrednika, a i preko leđa krajnjeg potrošača i ako ne uspijemo osigurati te dodatne količine gnojiva za sljedeću sjetvu kukuruza i uljarica, ne treba puno pameti da bi se zaključilo šta nas očekuje sljedeće godine“, upozorio je Marinković.

Da poljoprivrednici ne pamte ovako tešku godinu potvrdio je i Nedžad Bićo, predsjednik Udruga poljoprivrednika Federacije BiH, koji je rekao kako je i u Federaciji dosta manji broj onih koji se bave poljoprivredom.

“Izgledno je da će se u budućem razdoblju smanjivati fond zbog nedostatka stočne hrane, jer je suša uništila silažni kukuruz, koncentrati su mnogo poskupjeli, proizvođači to nisu u mogućnosti nabavljati u potrebnim količinama, a još uvijek nismo dobili nikakvu pomoć države. Ljudi se smiju upuštati u neke veće proizvodnje te smanjuju i površine koje sade, ali i stočni fond koji imaju“, kazao je Bićo.

Ističe kako je jesenja sjetva bila za 200 posto skuplja od prošlogodišnje, a gnojivo i za 400 posto, zbog čega poljoprivrednici nisu mogli priuštiti kupovinu dovoljnih količina gnojiva te su kupovali neka jeftinija i manje kvalitetna, a i toga je bilo manje nego inače.

“S obzirom na to da su u zemlju stavljana jeftinija sjemena i dosta manje đubriva, neizvjesno je kakav će ishod biti, ali je sigurno da će kvaliteta biti dosta umanjena. Predviđanja za sljedeću godinu također nisu sjajna, pogotovo kad imamo u vidu da proračun još nije usvojen i ne zna se koliko će novca biti izdvojeno za poljoprivredu. Poznavajući procedure, kako to u Federaciji BiH sve ide, ne možemo očekivati da će to biti završeno na vrijeme kako bismo imali novac i pomoć za proljetnu sjetvu“, kazao je Bićo.

O važnosti proizvodnje domaće hrane govori se već godinama, a posebno je to vidljivo od početka pandemije i zatvaranja granica.
Međutim, unatočs toj činjenici, izgleda da domaća vlast i dalje ne razumije da tu domaću proizvodnju mora poticati i stimulirati, pomoći joj da opstane, pogotovo u ovako teškom razdoblju za poljoprivredu, kada su cijene apsolutno svega znatno porasle i kada je veliki broj poljoprivrednika zbog toga na rubu opstanka.

Podijeli objavu