Analizirajući brojne dugoročne prognoze, zatim neke slične godine kroz prošlost s globalnim fenomenom El ninom i globalne atmosferske faktore stranica Globalna klima i vrijeme objavila je sezonsku prognozu za ljeto.
Temperaturno, ljeto pred nama bi trebalo biti manje vruće u odnosu na prošlo i približno prosječno nad većim dijelom naše regije. Ne isključuje se mogućnost da lokalno ljeto bude hladnije nego je normalno u našem dijelu regije.
Vjerojatnost za kratkotrajne izražene valove vrućina povećava se sredinom ljeta i to uglavnom između prvog dijela srpnja i sredine kolovoza.
Ne očekuju se vrućine koje bi mogle trajati tjednima, iako bi valovi vrućina mogli potrajati barem pet do sedam, moguće i do desetak dana.
Ponovno bi barem jedan val vrućine mogao eventualno sam sobom donijeti i ekstremnije temperature u smislu da mjerimo do 40°C, moguće i koji stupanj više.
Ipak velika razlika u odnosu na prošlo ljeto, bile bi grmljavinske oluje, koje će češće donositi osvježenja, moguće i izraženija u odnosu na prošlo ljeto.
Ujedno će jake grmljavinske oluje biti učestalija pojava ovog ljeta, posebno nad većim dijelom kopnene Hrvatske i Bosne. Međutim biti će ih i u Hercegovini i nad većim dijelom Jadrana.
Ljetne grmljavinske oluje osim grada (tuče) i jake grmljavine i jakog vjetra, mogu ponegdje na jugoistoku Europe stvoriti i tornadični tip vrtložnih oluja, (pijavice i tornada), koji mogu uzrokovati velike štete, a uz obilnije pljuskove itekako će postojati opasnosti od nastanka lokalnih bujičnih poplava.
Sezona šumskih požara bi uz kratkotrajne izražene valove vrućina ponovno mogla biti aktivnija, posebno na Jadranu i u Hercegovini, ali se ne očekuje katastrofalna požarna sezona kakva je bila prošlo ljeto 2022. godine u našoj regiji.
Na kraju se nema što dodati, osim da će se pravovremeno upozoravati na sve ekstremne vremenske situacije, koja nam priroda bude spremala naredno ljeto.
Dugoročne sezonske prognoze su same po sebi nepouzdane, svakako pratite redovne kratkoročne prognoze, koje su kudikamo pouzdanije u odnosu na one dugoročne – stoji u objavi koju potpisuje prof. Zoran Zadro.
