Uvrsti li ga Svjetska zdravstvena organizacija na popis međunarodne klasifikacije bolesti, sindrom izgaranja postat će dijagnoza zbog kojeg će radnik moći otvoriti bolovanje.
Prema najavama, ovaj sindrom bi se treba nađe na popisu s prvim danom nove godine. Čim se to dogodi konstantan stres na radnom mjestu ozbiljno će se morati shvatati i kod nas, jer se popis po automatizmu preuzima na globalnoj razini – piše RTRS.
Posao koji traži mirnu ruku i čelične živce – biti arhitekt, kaže Јelena Barać, mnogo je više od ušminkane verzije koja se viđa u medijima.
– To su gradilišta, prašina, prljanje, rad s izvođačina, majstorima, sati i sati nespavanja i crtanja – rekla je Јelena Barać, magistar arhitekture.
Borba s rokovima, inovacije u tehnologijama, borba za tržište, tuđa očekivanja, stalna su obilježja profesije, pa stresa koji često nije lako balansirati.
– Pogotovo pred sam završetak radova, kada su se sve faze u izvođenju privele kraju. Tad dođe i do veće koncentracije stresa, pa se čovjek zapita zašto mu to sve treba. Taj stres može da utjecati i na privatan život – dodaje Barać.
Od prvog siječnja sljedeće godine ovo će biti dovoljni razlozi za otvaranje bolovanja. Naime, od sljedeće godine “sindrom sagorijevanja na poslu” trebao bi biti uvršten na popis međunarodne klasifikacije bolesti.
– Sukladno s tim, sve izmjene i novine koje se dogode na međunarodnoj razini kada je riječ o novim dijagnozama i slično, po automatizmu, Fond uvrštava u “šifarnik” bolesti i to je kontinuirana aktivnost. Tako će biti i s ovom dijagnozom, ukoliko počne njezina primjena, kako je najavljeno od strane Svjetske zdravstvene organizacije – navedeno je iz Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske.
Tijekom prošle godine Fond je na ime naknada za neto plaću za bolovanja duža od 30 dana isplatio 17.5 milijuna maraka. Godinu ranije bolovanja su koštala 1.3 miliona manje.
Iz Fonda napominju kaki poslodavci mogu zatražiti provjeru opravdanosti bolovanja za svoje radnike. Ove godine to je tražilo 38 poslodavaca za 45 radnika. U šest slučajeva sumnja je bila opravdana. Poslodavci zato smatraju – ne treba nam još jedan razlog za bolovanje.
