Davor Ivo Stier bit će novi hrvatski veleposlanik u Vatikanu. Hrvatski premijer Andrej Plenković i predsjednik Zoran Milanović, dvojica sukreatora vanjske politike, postigli su sporazum o imenu diplomata koji će predstavljati Hrvatsku pri Svetoj Stolici i zamijeniti dosadašnjeg veleposlanika Nevena Pelicarića, doznajemo iz visokih izvora.
Stier, čiji proces imenovanja formalno još traje, po osobnom i političkom habitusu neosporno zadovoljava uvjete za tu poziciju. Praktični je vjernik uz kuriozitet koji zasigurno neće zasmetati – iz iste je četvrti, Flores, u argentinskom gradu Buenos Airesu kao i papa, pohađali su i isti vrtić – a usto Stier podržava stavove i rad pape Franje, piše Večernji List.
S druge, političke strane, Stier bi se u Vatikanu mogao pokazati važnim za dvije stvari koje su visoko na hrvatskoj agendi. Prvenstveno se tu misli na kanonizaciju kardinala Alojzija Stepinca, proces koji se smatra nacionalnim interesom, ne samo zbog značaja koji tom činu pripisuje velik dio javnosti već i zbog činjenice da se Srpska pravoslavna crkva, koju je papa uključio u ovaj proces, tome izrazito protivi, što je još jedan argument srbijanskim političarima u perpetuaciji jedne od difamacijskih kampanja o Hrvatskoj koja počiva na potenciranju i političkoj eksploataciji ustaških zločina iz doba tzv. NDH.
Iako je proces kanonizacije po crkvenim zakonima duhovni čin, u ovoj situaciji on je nesumnjivo izrazito politički instrumentaliziran, na što papa teško pristaje, a u duhu ekumenskog dijaloga želi konsenzus. Stier ima tu vjersku širinu i preko granica Katoličke crkve, što je, uostalom, dokazao i kad se u sklopu posjeta ruskom ministru vanjskih poslova Sergeju Lavrovu u svibnju 2017. susreo i s mitropolitom volokolamskim Ilarionom, predsjednikom Odjela za vanjske crkvene veze Moskovskog patrijarhata, “ministrom vanjskih poslova Ruske pravoslavne crkve”.
Taj se sastanak nastavio na tada novu platformu suradnje dviju država, a to je zaštita vjerskih manjina, posebice kršćana koji su u svijetu podvrgnuti progonima iz ratnih područja pa su i dvije države u Ženevi na marginama 34. zasjedanja Vijeća za ljudska prava UN-a održale skup “Međusobno poštivanje i mirna koegzistencija kao uvjet međureligijskoj mira i stabilnosti”.
Uz Stepinca, druga točka na kojoj bi Stier mogao raditi je posjet pape Franje Hrvatskoj. Unatoč stalnim pozivima, papa još nije posjetio Hrvatsku, što i nije iznenađujuće jer pastoralni pohodi Franje idu u smjeru, uvjetno govoreći, rubnih područja, dosad izvan fokusa Vatikana, kao i na pohode kojima ojačava međureligijski dijalog. Odlaskom u Vatikan Stier se vraća svojoj prvotnoj karijeri diplomata, a njegovu zamjenu u Saboru, gdje je zastupnik, odredit će stranka. Stier je karijeru počeo u Ministarstvu vanjskih poslova, a za Vlade Jadranke Kosor bio je savjetnik za vanjske poslove.
Uz Plenkovića, Stier se nakon povratka iz Bruxellesa žestoko obrušio na stranački klijentelizam HZD-a tada pod vodstvom Tomislava Karamarka, da bi nedugo nakon toga Plenković preuzeo stranku i Vladu u koaliciji s Mostom, a Stier dobio funkciju ministra vanjskih poslova.
Nakon razlaza s Mostom, Stier odstupa, kasnije se protivi ratifikaciji Istanbulske konvencije na kojoj je inzistirao premijer, a na unutarstranačkim izborima predstavlja opoziciju u grupi s Milijanom Brkićem i Mirom Kovačem, no za razliku od njih, on se nije teškim riječima obrušavao na tadašnje vodstvo stranke. Na parlamentarnim izborima prošle godine dobio je visoko četvrto mjesto u VII. izbornoj jedinici i ušao u Sabor te nastavio podržavati Vladu.
