Hodnja mira je molitveni hod od Humca do Međugorja, nastao 1992. godine. Od tada se svake godine održava 24. lipnja, na blagdan sv. Ivana Krstitelja, odnosno na uočnicu obljetnice Gospinih ukazanja.
Za to vrijeme dok su svećenici nosili Presveti oltarski sakrament, kasnije Gospin kip, a sada križ, sudionici su molili i pjevali. Iako Hodnju mira nije pokrenuo – jer je to učinio Nijemac Hubert Liebherr uz podršku nadbiskupa Franu Franića i fra Leonarda Oreča – fra Slavko Barbarić je ipak od samog početka pa do svoje smrti bio njezina duša.
O prvoj Hodnji mira fra Slavko je ostavio kratki zapis: „Dana 24. lipnja održana je Hodnja mira i velika grupa hodočasnika, sa sudionicima iz cijelog svijeta i s mnogim domaćima, išla je jedanaest kilometara pješke iz zahvalnosti za jedanaest godina i s molbom za mir.“ Nakon druge Hodnje, 25. lipnja 1993., njezini sudionici su uputili Apel mira svim svjetskim državnicima. U njemu među ostalim stoji napisano: „Mi – ujedinjeni s 20 milijuna hodočasnika iz cijelog svijeta – zahtijevamo da poduzmete sve što je moguće da se ovaj rat zaustavi i da se uspostavi mir na Balkanu koji bi bio utemeljen na pravednosti!“
Znakovita je Hodnja mira. Njezin cilj je Međugorje, centar mira iz kojeg se već trideset i šest godina čuje Gospin poziv na mir. Poruka ove Hodnje je jasna: To je molitva za mir u svijetu. Mir u svijetu je danas ugrožen na mnogim područjima i u mnogim srcima. Stoga dođimo na Humac 24. lipnja, na blagdan sv. Ivana Krstitelja u 6 sati! Dođimo iz župe Međugorje i iz drugih župa iz Hercegovine, Bosne, Dalmacije i Hrvatske! Dođimo i hodeći molimo za mir za kojim čezne svako ljudsko srce, a posebno oni koji žive u nemiru! (Glasnik mira, lipanj 2017.)
