Francuski predsjednik Emmanuel Macron srdačno je ugostio hrvatskog premijera Andreja Plenkovića u Elizejskoj palači u Parizu, pohvalio ga tvrdnjom da je uvijek za stolom u Europskom vijeću cijenio Plenkovićevu privrženost europskim vrijednostima, i ustvrdio da se Francuska i Hrvatska politički partneri koji blisko surađuju u svemu osim u – finalima velikih sportskih natjecanja.
– Sport je jedino područje u kojem se ponekad nađemo na suprotnim stranama. Prije nekoliko mjeseci to je bio nogomet, gdje sam bio zadovoljan rezultatom, ali priznajem vrijednosti i nogometne vještine hrvatske ekipe, a za nekoliko dana ponovo ćemo se sresti u Davis cupu, što pokazuje da smo dvije velike sportske nacije – rekao je Macron u zajedničkom obraćanju novinarima uoči sastanka. Zajedno s nedavnim posjetom Berlinu, premijeru Plenkoviću ovo je jedan od najvažnijih bilateralnih radnih posjeta u inozemstvu jer podrška Francuske, kao i Njemačke, ključna je za ispunjenje ciljeva koji su definirani kao sljedeći strateški ciljevi Hrvatske, a to su ulazak u Schengensku zonu i uvođenje eura. No, Plenkovićev posjet Francuskoj događa se u trenucima kad je još jedna važna tema u fokusu političkih rasprava, a to je položaj Hrvata u susjednoj Bosni i Hercegovini, koji je sada “kompromitiran”, kako je Plenković uporno ponavljao ne samo u Elizejskoj palači, nego i u predavanju koje je održao na sveuličištu La Sorbonne.
– BiH nije klasična država-nacija, nego tronacionalna država, koja okuplja tri konstitutivna i jednakopravna naroda, uz poštovanje prava svih građana. Ta jednakost je bila postavljena kao uvjet za međunarodno priznanje. Ali ta jednakost je sada kompromitirana na štetu Hrvata, nakon što u Predsjedništvo BiH nije izabran kandidat koji je osvojio preko 80 posto hrvatskih glasova, nego Željko Komšić, koji je izabran bošnjačkim glasovima – rekao je Plenković na Sorbonni. U Elizejskoj palači, prava Hrvata kao konstitutivnog naroda u BiH spomenuo je i u zajedničkoj izjavi s predsjednikom Macronom prije, i za vrijeme sastanka iza zatvorenih vrata, i u izjavi hrvatskim novinarima poslije. Upravo u toj palači, u prosincu 1995., svečano je potpisan sporazum ispregovaran ranije u Daytonu, mirovni ugovor koji je sada, drži Hrvatska, prekršen na štetu Hrvata u BiH. I upravo je to premijer Plenković pokušao objasniti svom domaćinu u Parizu.
– On je razumio da je to ozbiljan problem. Ta percepcija koja postoji u Hrvatskoj možda je jedinstvena, ali kad se detaljno argumentira onda i ostali shvaćaju da je to ozbiljan problem kojim se treba pozabaviti ne samo BiH i ne samo Hrvatska, nego šira međunarodna zajednica – rekao nam je Plenković na izlasku iz Elizejske palače. Znači li to da je od Macrona dobio kakva jamstva? – Pa razumijevanje, da – odgovorio je Plenković. Francuski predsjednik prihvatio je poziv da službeno posjeti Hrvatsku i to planira učiniti u prvoj polovici 2019. godine. – Više od 18 godina nije bilo službenog posjeta francuskog predsjednika Hrvatskoj. Za mene je to poražavajuće. Nadam se da će taj posjet biti i važan doprinos činjenici da se Europa ne treba odvijati samo u Bruxellesu, nego i u glavnim gradovima država članica – rekao je Macron. Govoreći o jugoistočnoj Europi, rekao je kako Francuska i Hrvatska u toj regiji imaju mnogo zajedničkih interesa i zajedničku volju da pomognu u napretku zapadnog Balkana prema EU.
Macron je u izjavi spomenuo da Hrvatska ima ambiciju što prije ući u Schengen i euro zonu, nije rekao ništa o tome hoće li joj i kako Francuska pomoći u toj ambiciji, ali Plenković je dodao kako se nada da “Hrvatska može računati na potporu Francuske”. Na predavanju na sveulištu La Sorbonne, Plenković je dobio pohvalu za “iznimno proeuropski govor”, a među pitanjima iz publike bilo je i ono hrvatskog iseljenika Ante Glibote: – Kako objasniti činjenicu da je 10 posto Hrvata napustilo Hrvatsku od kada ste premijer – pitao je Glibota. – To je fenomen koji se pojavio u cijeloj istočnoj i srednjoj Europi kad su države postale članice EU-a. Čovjek može sjesti u auto i otići, primjerice, iz Rijeke u Lyon tražiti posao bez ikakvih problema. Treba podići razvijenost nekih naših regija kako bismo što prije dostigli i približili se razvijenosti europskih regija. Tek nakon dva sedmogodišnja proračuna EU-a moći ćemo reći koliko je Hrvatskoj pomoglo članstvo – odgovorio je Plenković. Na jedno drugo pitanje mlade francuske studentice o euroskepticizmu u Hrvatskoj, premijer je rekao da populističke snage usmjerene protiv EU-a postoje u svim zemljama.
– U Hrvatskoj je većina za EU, ali ima i onih koji su protiv, a ja sam spreman za bitku za europske vrijednosti. Trebat će puno pedagogije, treba objasniti našim građanima koje su koristi od EU integracija – odgovorio je Plenković. Na izlasku iz dvorane, Ante Glibota nije bio zadovoljan odgovorom premijera na svoje pitanje i komentirao je prolaznicima: – Premijer tu francuskoj publici objašnjava Hrvatsku u ružičastim tonovima, a 10 posto Hrvata je pobjeglo zbog loše ekonomske politike njegove vlade – rekao je ta Imoćanin s pariškom adresom, koji je robijao za vrijeme Hrvatskog proljeća, emigrirao u Francusku, a u Hrvatsku se 1990-ih vratio kao kupac i vlasnik Croatia Recordsa.
U sklopu premijerova radnog posjeta, u Pariz je doputovalo i hrvatsko gospodarsko izaslanstvo, predvođeno predsjednikom Hrvatske gospodarske komore Lukom Burilovićem. U MEDEF-u, najvećem udruženju poslodavaca u Francuskoj, ujutro održan je susret hrvatskih i francuskih gospodarstvenika, a na tom je sastanku bio i premijer Plenković. Govorio je o tome kakve sve mjere poduzima njegova Vlada za lakše poslovanje poduzetnika, od konsolidacije javnih financija i porezne reforme do poboljšanja učinkovitosti javne uprave. – Uvjeren sam da će u predstojećem razdoblju biti puno prigoda za investicije francuskih poduzeća, koja su dobrodošla u Hrvatsku – rekao je Plenković. Izravna francuska ulaganja u Hrvatsku od 1993. godine dosegnula su milijardu eura i Francuska je deveti najveći strani investitor u Hrvatskoj.
Večernji List
