Danas je u kapelici krivodolskog groblja kod Kruševa služena sveta misa, a poslije mise pokop Jelinih zemnih ostataka u ogradi Gabruša gdje se i nalazio njezin grob.
Svetu misu za Jelu je predvodio mons. dr. Ratko Perić, biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski.
Na misnom slavlju, uz brojne mještane Kruševa i okolnih župa, nazočilo je i izaslanstvo Hrvatskog narodnog sabora koje je predvodio dr. Dragan Čović, predsjednik Hrvatskog narodnog sabora i Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine.
Naime, puna dva stoljeća u usmenoj predaji, na Krivodolu živi, uspomena na Jelu i na njezin grob. Kako je Jeli «krivodolskoj mučenici» bilo prezime ne zna se točno. Usmena predaja naglašava da joj je prije bilo prezime Cikoje negoli Drljić.
Na Krivodolu više generacija prenosi usmenu predaju o Jeli i njezinu mučeništvu, a grob se časti kao „Jelin grob“. Jelu su u vremenima turske i osmanske vladavine Turci u prolazu preko Krivodola zatekli kod ovaca u ogradi „Gabruša“. Htjeli su je silovati. Ona im se oduprijela. Turci su je ubili, a ovce joj pokrali. Poslije mučeničke smrti šest Krivodoljana je otišlo na mjesto mučeništva i Jelu su pokopali. Od mučeničke smrti do dana današnjega narod neprekidno hodočasti na njezin grob.
Čašćenje Jele i njezina groba, kratko poslije mučeništva, zasmetalo je Turcima. Odlučili su njezin grob iskopati, a zemne ostatke uništiti. Međutim, narod ih je preduhitrio. Otišla je skupina Krivodoljana s pričom da će Jeline kosti iskopali, potajno pokopati na Cikojino groblje, a na mjestu gdje je bio grob da će klačinu zapaliti. Međutim, njezin grob ni kosti nisu dirali nego su dva metra od njezina groba, zapalili klačinu, na završenu klačinu prenijeli su kameni grobni humak s Jelina groba i na taj način Turcima „zameli trag“.
O Jeli i njezinu mučeništvu tiska se knjiga.
