Kancelarka Angela Merkel i ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer dogovorili su se, i zapravo usvojili gotovo sve zahtjeve šefa bavarskih demokršćana o ilegalnoj imigraciji, što znači da je opstala unija CDU-a i CSU-a.
Uz to, Seehofer je povukao najavljenu ostavku, a politički kraj kancelarke Merkel opet nije na dnevnom redu. Kriza je na desnom centru, kažu, gotova. Ali, sasvim su se druge dvije otvorile. Jer, s dogovorenim se trebaju složiti i treći stup njemačke vladajuće koalicije, socijaldemokrati te Austrijanci, koji već najavljuju domino-efekt zatvaranja granica, piše Večernji List.
Sastanak Seehofer – Kurz
Njemačka kancelarka i njezin ministar dogovorili su se u ponedjeljak kasno navečer da će se na njemačko-austrijskoj granici izgraditi tranzitni centri za prihvat migranata. U njima bi se izdvajali svi izbjeglice i tražitelji azila koji su već registrirani u nekoj drugoj zemlji Europske unije i zatim bi ih se u tu zemlju i vratilo.
Tranzitni bi centri bili na njemačkom teritoriju, ali boravak u njemu ne bi još uvijek značio legalan ulaz u zemlju. To je vrlo blisko onomu što je Seehofer tražio proteklog mjeseca od njemačke kancelarke.
Njihova je svađa poprimila i osobnu dimenziju.
– Neću dopustiti da me ucjenjuje netko koga sam postavio na kancelarsko mjesto – rekao je Seehofer prije njihova dogovora.
Kako je bavarski desničar u nedjelju priprijetio ostavkom, i time stvorio novi potres u vječnoj koaliciji CDU-a i CSU-a, prihvaćanje njegovih zahtjeva od Angele Merkel zatvorilo je tu pukotinu.
No, javio se i njihov koalicijski partner SPD, koji neće toliko lako pristati na dogovor CDU-a i CSU-a, a suprotstavlja mu zapravo one argumente koje je donedavno zastupala Merkel. Prije svega, to je zazor od tranzitnih centara, a onda i unilateralnih poteza zatvaranja granica koji bi mogao dovesti do domino-efekta u Europi, odnosno kraha Schengenskog sporazuma.
Andrea Nahles, predsjednica SPD-a pozdravila je to što su se dvije sestrinske demokršćanske stranke konačno dogovorile, ali je najavila i primjedbe na sadržaj sporazuma. Niže stranačke razine već su javno rekle što im konkretno smeta.
– Jasno stajalište SPD-a još od koalicijskih pregovora je taj da odbijamo tranzitne centre – rekao je predsjednik SPD-ove mladeži Kevin Kuehnert.
Unutarnju političku krizu u najvažnijoj zemlji članici prati cijela Europa, no nigdje toliko pomno koliko njezina južna susjeda, Austrija. Kancelar Austrije Sebastian Kurz, inače u boljim odnosima s bavarskim nego federalnim čelnicima u Njemačkoj, jučer je odmah najavio da Austrija neće mirno sjediti, već će dogovor Merkel i Seehofera prisiliti Austriju da štiti svoju južnu granicu.
– Ako ovaj dogovor postane pozicija njemačke vlade, to će nas prisiliti da poduzmemo korake kako bi se spriječile negativne posljedice za Austriju i njezino stanovništvo – rekao je on u zajedničkoj izjavi s liderom njegova partnera s krajnje desnice, Slobodarske stranke, Heinz-Christianom Stracheom i ministrom unutrašnjih poslova Herbertom Kicklom. Sutra će se u Beču sastati Kurz i Seehofer, a austrijska strana traži razjašnjavanje njemačke pozicije.
Reagirao je i Matteo Salvini, ministar unutarnjih poslova Italije i jedan od simbola antiimigrantske politike u Uniji koji kaže da bi stroža kontrola na granici između Italije i Austrije bila dobra stvar za njegovu zemlju. Moguć domino-efekt
– Ima više ljudi koji se vraćaju u Italiju nego što ide iz naše zemlje u Austriju i spreman sam zatvoriti granicu između dvije zemlje – rekao je on.
Čak ni Jean-Claude Juncker, predsjednik Europske komisije, jučer nije problematizirao dogovor postignut u Njemačkoj.
– Nisam detaljno proučio sporazum, ali na prvi pogled mislim da je u skladu s europskim pravom – rekao je jučer.
Kako u baš svakoj od zemalja koje su pogođene ovim pitanjem, Njemačkoj, Austriji, Italiji i Sloveniji, sve veću moć dobivaju desne antiimigrantske stranke, od kojih su neke i onkraj političkog mainstreama, neki su europski analitičari već podigli pitanje opstanka Schengenske zone. Jer domino-efekt brzo bi zatvorio jednu za drugom granicom u Europi, a posljednja je među njima ona hrvatske s istočnim i jugoistočnim susjedima.
