Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je u Bruxellesu da neće biti prihvatnih centara za migrante u području hrvatskog jugoistočnog susjedstva.
Razgovaralo se uglavnom o mogućnostima prihvatnih centara koji bi bili izvan teritorija EU-a, nije bilo rasprave da bi to bilo unutar EU-a. Naprotiv, ideja je da se po uzoru na dogovore s Turskom, Jordanom, Libanonom pronađu rješenja koja bi spriječila veće migracijske valove u budućnosti, rekao je Plenković nakon završetka mini summita o migracijama i azilu na koji se odazvalo 16 zemalja članica EU-a.
Na upit razmatra li se mogućnost da ti prihvatni centri budu i na zapadnom Balkanu ili samo u sjevernoj Africi, Plenković je rekao kako od toga vjerojatno nema ništa.
Plenković je rekao da je sastanak, koji je sazvao predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, bio prigoda za otvorenu razmjenu mišljenja o tri teme.
Prva je politika migracija i azila, gdje o njezinoj vanjskoj dimenziji postoji konsenzus i gdje postoji želja da se nastavi provedba dogovora između Turske i EU-a tako da EU isplati preostali dio sredstava koje je obećao te da se po tom modelu nađu slični aranžmani s drugim državama, osobito na sjeveru Afrike, primjerice Libijom, kako bi se onemogućio daljnji tijek ilegalnih migracija.
rugo je potpuni konsenzus o zaštiti vanjskih granica EU-a, a treće je pitanje sekundarnih migracija o čemu je načelno dogovoreno da se nastave razgovori o sedam zakonodavnih akata, uključujui reviziju Dublinske uredbe s ambicijom da se proces dogovaranja unutar EU-a dovrši do kraja godine, rekao je Plenković.
Plenković: Hrvatska će zaštititi svoje nacionalne interese
Hrvatski premijer ranije danas na mini-summitu rekao je da će Hrvatska zaštititi svoje nacionalne interese budu li pojedine države članice vraćale migrante u zemlje u koje su ušli u EU-u, jer ona gotovo nikada nije zemlja prvog ulaska.
To je jedno od ključnih pravnih pitanja u reviziji Dublinske uredbe. Mi ćemo u pregovorima zaštititi naše nacionalne interese. Što se tiče Hrvatske, gotovo ni u jednom slučaju ona nije zemlja prvog ulaska, nego najmanje drugog, na teritorij EU-a. Stoga želimo preciznu, proporcionalnu i jasnu sljedivost tih ulazaka kako bismo na taj način zaštitili hrvatske interese, rekao je Plenković.
Na pitanje hoće li Hrvatska podržati prijedlog da se postroži kontrola sekundarnih kretanja migranata, premijer Plenković je rekao da se tu mora naći ravnoteža jer uvođenje strožih kontrola u jednoj članici automatski dovodi do lančane reakcije u drugim članicama.
U ovom trenutku razgovaramo o formulacijama za Europsko vijeće koje se sastaje u četvrtak. Moramo naći pravi balans između onoga što su europski propisi i onoga što bi eventualno moglo ostati na nacionalnoj razini kao eventualno postroženje. Stoga moramo vidjeti do koje se mjere tu može ići, rekao je Plenković.
Mini-summit EU-a sazvao je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, a odazvalo se 16 država članica.
Pitanje migracija ponovno je dominatna tema oko koje se zemlje članice zbog različitih interesa sve više dijele, a to pitanje dovodi do napetosti i između europskih institucija, ugrožava opstanak schengenskog prostora, a moglo bi ugroziti i vladajuću koaliciju u najvećoj zemlji članici.
Plenković je rekao da je današnji sastanak neformalnog karaktera na kojem će se razgovarati kako osigurati zajedničku suradnju u pogledu vanjske dimenzije migracija, pitanja sigurnosti te partnerstvu i suradnji sa zemljama iz kojih dolaze migranti, kao i tranzitnim zemljama i međunarodnim organizacijama koje mogu pomoći.
Za nas je puno važnije pitanje zaštite vanjskih granica Europske unije. Za Hrvatsku je ključno pitanje istočnomediteranske rute, to za nas znači što snažnije i kvalitetnije kontrole na granici između Turske i Grčke te Turske i Bugarske. Na taj bi se način zaustavio daljnji tijek nezakonitih migracija koje idu preko Makedonije, Albanije i u ovom trenutku preko Bosne i Hercegovine, Hrvatske pa dalje prema zapadnoj Europi, rekao je hrvatski premijer.
Ulaskom Hrvatske u schengenski prostor, a što je Hrvatskoj glavni cilj, pojačala bi se vanjska granica EU-a, rekao je Plenković.
Želimo iskoristiti sredstva iz europskih fondava koja su na raspolaganju za jačanje vanjske granice. Želimo podnijeti proporcionalno svoj dio odgovornosti s obzirom na veličinu zemlje i gospodarske mogućnosti kao što smo i do sada činili. Na tom tragu smo došli ovdje vidjeti kakva su promišljanja drugih članica prije nego se dogovorimo o zaključicima za Europsko vijeće sljedećeg tjedna. Želimo odgovorno štititi nacionalne interese i voditi računa o tome da su migracijski tokovi i dalje aktivni, ali ni približno onako kako je bilo 2015. godine, rekao je Plenković.
