Na opsežnom dnevnom redu sjednice Doma naroda Parlamenta Federacije koji je zasjedao ovog četvrtka bile su, uz ostalo, i izmjene i dopune proračuna Federacije BiH, odnosno rebalans ovogodišnjeg federalnog proračuna, piše Večernji list BiH.
Kapitalni projekti
– Prvi put Federacija BiH je ostvarila suficit u proračunu koji iznosi 2,989 milijardi. Akumulirani višak sredstava u iznosu od 107 milijuna maraka, što je četiri posto od ukupnog iznosa proračuna, usmjerit ćemo u kapitalne projekte, u razvoj cestovne infrastrukture, gradnju cesta i brzih cesta. Činjenica da će FBiH akumuliranim suficitom ubrzati investicije iz vlastitih sredstava jedan je od glavnih preduvjeta bržeg gospodarstvenog razvitka – kazala je Jelka Milićević, federalna ministrica financija i dopredsjednica Vlade FBiH. Govoreći o stanju u proračunu Federacije BiH, ministrica Milićević je istaknula da se zbog ostvarenog suficita odustalo i od prodaje rizničkih zapisa, a smanjena je i emisija obveznica.
Unatoč različitim viđenjima izaslanika o tomu kako utrošiti sredstva ostvarena suficitom, ovisno o kraju, odnosno županiji iz koje dolaze, Tomislav Martinović, predsjednik Kluba izaslanika iz reda hrvatskog naroda, naglasio je kako je cestovna infrastruktura glavni preduvjet bržeg gospodarskog razvitka te joj treba dati prednost u odnosu na druge, također važne projekte. Sličan odgovor na raspravu izaslanicima je ponudila i federalna ministrica financija Jelka Milićević.
– Mi kao Vlada opredijeljeni smo za ravnomjeran razvoj Federacije BiH te smo samo posljednjih dana prepoznali i projekte kao što su Nacionalni park Una, ali i druge projekte poput zračne luke u Bihaću. Ravnomjeran regionalni razvoj ostaje i dalje naša opredjeljenost na kojoj, zahvaljujući pozitivnim financijskim trendovima, možemo uistinu raditi – istaknula je Milićević. Usvajanjem rebalansa navedena će sredstva biti dostupna Ministarstvu prometa i veza Federacije BiH radi daljnje raspodjele.
– U cijeloj ovoj priči, koja je krajnje pozitivna, raduje me činjenica da će sredstva prema planu biti raspoređena za cestovnu infrastrukturu uključujući i tzv. brzu cestu kroz središnju Bosnu, koja je ovom dijelu BiH jako potrebna jer će rasteretiti vrlo frekventan promet i potaknuti gospodarski razvitak spomenute regije – kazala nam je Lidija Bradara, predsjedateljica Doma naroda Parlamenta FBiH. Dakle, usvajanjem rebalansa proračuna FBiH u Domu naroda središnja Bosna je korak bliže ka gradnji brze ceste koja će, osim prometnog rasterećenja, povezati spomenutu regiju s koridorom Vc te sa srednjom Europom i Jadranom.
Faze izgradnje
Ukupna vrijednost ove dionice duge oko 23,6 kilometara iznosi 183 milijuna eura. Sredstva su najvećim dijelom osigurana naplatom klirinškog duga Ruske Federacije te ostvarenim suficitom kroz rebalans proračuna za 2018. godinu. Projektom je predviđena i gradnja kompletne Lašvanske petlje s dvama odvojenim kolnicima, svaki s po dva prometna traka. Za eksproprijaciju zemljišta izdvojeno je 40 milijuna KM, a potrebno je ukloniti 124 objekta. Cijela dionica prve faze radova podijeljena je na tri poddionice: Lašva – Kaonik, Kaonik – Vitez i Vitez – Nević Polje. Polazna točka gradnje je na koridoru Vc (Lašvanska petlja) i završava se na petlji Nević Polje u blizini Travnika. Uz Dom naroda, rebalans proračuna treba usvojiti i Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH.
