Mladi inovatori iz Čitluka spojili su ekologiju, poduzetništvo i višestoljetnu tradiciju ovog kraja, te predstavili svoj proizvod – Vinea Pelet. Riječ je o ekološki prihvatljivom gorivu nastalom od vinogradskog otpada, za što su osvojili prvu nagradu na natjecanju u New Yorku.
Broćanski kraj poznat je po vinogradima, a gotovo da nema obitelji koja nema vlastite zasade vinove loze, zbog čega otpada ima u izobilju. Upravo tu prednost odlučili su iskoristiti učenici Osnovne škole fra Didaka Buntića u Čitluku.
Petar Pehar pojasnio je kako je nastala ideja:
„Samo u našoj obitelji proizvede se oko tona otpada, što predstavlja veliki problem za odlaganje. Istraživali smo i došli do rješenja da možemo napraviti pelet na koji se možemo grijati. Naša škola se već ove godine počela grijati na taj pelet jer smo ga počeli proizvoditi.“
Ovakav pelet, ističu učenici, ima veću energetsku vrijednost u odnosu na postojeće na tržištu, proizvodi manje pepela, duže gori i oslobađa više topline. Ideja za projekt nastala je 2024. godine, s ciljem da se riješi problem otpada nastalog preradom grožđa.
Miho Bulić naglasio je i ekološki aspekt:
„Riječ je o otpadu koji se ne može ostaviti jer iz njega izlaze plinovi poput CO2 koji doprinose globalnom zagrijavanju. Napravili smo projekt koji taj otpad pretvara u nešto korisno.“
Osim peleta, pokazalo se da vinogradski otpad može poslužiti i za izradu drugih proizvoda. Bulić ističe:
„Brašno od sjemenki grožđa je veoma zdravo, bogato vitaminima i proteinima. Zapravo je jedno od najboljih za pripremu hrane.“
Cilj projekta bio je ponuditi tržištu održiv proizvod, pokazati njegovu višestruku namjenu i doprinijeti očuvanju okoliša.
Direktorica škole Božana Bevanda istaknula je značaj ovakvih inicijativa:
„Otpad koji ostaje nakon berbe grožđa, kada mnogi ne znaju šta učiniti s njim, mi smo pretvorili u nešto korisno. Napravili smo pelet, ali i druge proizvode poput kupki i šampona koje možemo ponuditi tržištu.“
Interes za proizvode već postoji, a lokalni gospodarstvenici su počeli otkupljivati pelet. Učenici Miho, Petar i Zoran pokazali su kako se mogu uspješno povezati ekologija, poduzetništvo i lokalna tradicija.
