Etno skupina Didak nedavno je objavila svoju emotivnu izvedbu „Gospin plač“, jednu od najvažnijih molitvi u Hercegovini. Ovaj napjev, duboko ukorijenjen u korizmenim običajima, nosi snažnu poruku ljubavi i žrtve, te ima posebno značenje za sve generacije koje ga pjevaju u crkvi. U povodu ovog izdanja, razgovarali smo s članicama Etno skupine Didak, koje su podijelile s nama osobne dojmove o izvođenju ovog napjeva, ali i o važnosti očuvanja tradicije.
Kako ste se povezale s pjesmom “Gospin plač”? Koji je bio vaš osobni doživljaj kada ste prvi put izvodile ovu molitvu?
Gospin plač u našoj se župi izvodi kroz cijelu korizmu – pjevamo ga za vrijeme pričesti na svakoj svetoj misi, a taj smo običaj naslijedile od starijih generacija. Prvi put smo ga samostalno izvele davno, na jednoj od misa kada smo prvi put preuzele predvođenje ovog napjeva. Za nas Gospin plač ima posebno značenje jer osjećamo odgovornost da ga sačuvamo od zaborava. Uvijek nam je radost pjevati ga kroz cijelu korizmu, jer nas podsjeća na naše korijene, vjeru i zajedništvo.
Etno skupina Didak poznata je po očuvanju tradicije, ali i modernom pristupu. Kako balansirate između ta dva aspekta kada izvodite ovakve pjesme?
U današnjem vremenu potrebno je čvrsto čuvati tradiciju, jer se lako zaboravi ono najvrijednije. Kako bismo je približile mlađim generacijama, ponekad je prilagodimo suvremenom izrazu – kroz aranžmane – ali temelj, korijen i izvorni napjevi uvijek ostaju isti. Pjesme poput Gospinog plača ne moderniziramo. Takve napjeve želimo sačuvati u njihovu izvornom obliku, bez uljepšavanja, jer upravo u toj jednostavnosti i autentičnosti leži njihova snaga.
Što za vas znači snimiti ovakvu pjesmu u staroj crkvi sv. Blaža u Gradnićima? Ima li ta lokacija posebno značenje za vas?
Snimanje je održano u Crkva sv. Blaža u Gradnićima, što nam je bilo posebno emotivno. Lokaciju je odabrao naš videograf, ali kada smo čule gdje ćemo snimati, iskreno smo se obradovale. Ta mala crkvica dio je našeg djetinjstva i duhovnog odrastanja. U njoj smo bezbroj puta pjevale Gospin plač i zato je snimanje na tom mjestu imalo duboku osobnu i duhovnu vrijednost za sve nas.
S obzirom na duboku emocionalnu snagu pjesme, kako se pripremate za izvedbu ovako emotivnih napjeva?
Iskreno, nemamo posebne pripreme. Sve djevojke ulaze u izvedbu s jakom emocijom. Naše pjesme same po sebi nose snažan emotivni naboj, a kada zapjevamo, emocije jednostavno prorade. To nije nešto što se može naučiti – to se osjeti.
Ova pjesma je tradicionalna, no nosi i snažnu poruku ljubavi i žrtve. Koliki utjecaj ima među vjernicima u korizmeno vrijeme?
Ima ogroman utjecaj. Nažalost, primjećujemo da se Gospin plač pomalo zaboravlja, osobito među mlađima. Starije generacije nekada su ga pjevale napamet, i to pjevanje traje gotovo dva sata. Od kada smo objavile našu izvedbu, često primamo poruke zahvale – mladi nam pišu kako pjesmu puštaju svojim bakama i djedovima, koji uz nas ponovno pjevaju. Upravo je to bio naš cilj: da stariji, koji možda više nemaju priliku pjevati u crkvi, mogu zapjevati s nama, a da mlađi ponovno ožive ovu tradiciju u svojim župama.
S obzirom na duboke korijene pjesme u Brotnju, jeste li osjetile posebnu povezanost sa svojim krajem?
Posebno smo povezane s “Gospinim plačom” jer smo pjevanje naslijedile i danas ga čuvamo. Ovo je način na koji se pjeva u Gradnićima, i svaka župa u Brotnju ima svoj način izvođenja. Bilo bi lijepo kada bi svaka župa snimila svoj način pjevanja, kako bi ta bogata baština ostala trajno zabilježena za buduće generacije.
Za sve koji su prvi put čuli “Gospin plač” u vašoj izvedbi, što biste im poručile?
Voljele bismo poručiti da tijekom korizme svakoga dana poslušaju barem dio Gospinog plača i neka to bude naša zajednička molitva za sve koji su u boli i patnji. Neka ova pjesma bude trenutak sabranosti, mira i nade.
Kako vidite ulogu glazbe i tradicije u današnjem društvu?
Vjerujemo da etno i tradicijska glazba imaju sve važniju ulogu i da će biti sve prisutnije među mladima. Interes postoji – to vidimo i po odazivu na naše pjesme, koje na društvenim mrežama bilježe milijune pregleda, a prema analitici najviše ih slušaju mladi od 20 do 35 godina. Etno glazba nije jednostavna za izvođenje. Zahtijeva poseban način pjevanja i dugogodišnje iskustvo. Mi smo u toj glazbi od malih nogu i i danas svakodnevno vježbamo naše tradicionalno, grlato pjevanje.
Poruka za kraj?
Čuvajmo ono što smo naslijedili. Tradicija nije samo dio prošlosti – ona je temelj svih nas. Ako je budemo živjele i prenosile dalje, ostat će trajno prisutna u našim obiteljima, župama i srcima.
Etno skupina Didak svojim angažmanom i ljubavi prema tradiciji ne samo da čuva tradiciju, već i povezuje prošlost i sadašnjost, stvarajući most između generacija. Njihova izvedba „Gospinog plača“ nije samo glazbeni izraz, već i poziv na očuvanje kulture i tradicije koja nas oblikuje.
Neka nas sve podsjeti na važnost zajedništva, ljubavi i vjere, posebno u ovo korizmeno vrijeme!
Djevojke, hvala na ugodnom razgovoru!
U nastavku možete poslušati njihovu snažnu izvedbu “Gospinog plača”.
Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti brotnjo.info kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.
