Parlamentarna skupština Vijeća Europe (PSVE) usvojila je sinoć Rezoluciju o Bosni i Hercegovini. Dok sama Rezolucija u 10 točaka poziva na nastavak reformi i poštivanje ustavnog poretka, popratno Obrazloženje izvjestitelja Monitoring odbora, Zsolta Németha (Mađarska) i Pabla Hispána (Španjolska) pod nazivom “Funkcioniranje demokratskih institucija u Bosni i Hercegovini”, donosi puno dublju analizu uzroka političke nestabilnosti, s posebnim fokusom na Federaciju BiH, prenosi RTV Herceg-Bosne.
U tom dokumentu izvjestitelji su nedvosmisleno označili način izbora članova Predsjedništva BiH kao glavni izvor nepovjerenja između Hrvata i Bošnjaka te su pri tome pozvali na dogovor o ovome pitanju.
Izvjestitelji Németh i Hispán u svom Obrazloženju upozoravaju da se “status quo” više ne može održavati te da su reforme nužne kako bi se obnovio dijalog domaćih aktera. Kao ključnu prepreku funkcionalnosti Federacije BiH, izvjestitelji u točki 63. izvješća izdvajaju problem koji opterećuje odnose Hrvata i Bošnjaka.
U točki 63 stoji:
„U tom smislu, pitanje izbornog zakona, posebno u vezi s Predsjedništvom BiH, predugo je predstavljalo kamen spoticanja između hrvatske i bošnjačke zajednice u Federaciji. Mora se pronaći rješenje kako bi se umanjilo nepovjerenje. Pravne formule su poznate, a Vijeće Europe spremno je pružiti svu potrebnu stručnu podršku u izradi rješenja koje bi bilo u skladu s Europskom konvencijom o ljudskim pravima. Sada je na političkim predstavnicima da iskoriste priliku i ne ponove greške počinjene 2006. godine, prije dvadeset godina, kada je reforma bila na dohvat ruke, ali je propala zbog dva glasa.”
Posebnu težinu ovom pozivu na dogovor daje točka 33. Obrazloženja, koja analizira pravne posljedice presude Velikog vijeća u predmetu Slavena Kovačevića. Iako je prvotna presuda Vijeća izazvala političke potrese, konačna odluka Velikog vijeća iz lipnja 2025. godine donijela je prijeko potrebno otrežnjenje i pravnu jasnoću.
Za razliku od predmeta “Sejdić i Finci”, koji se odnosio na pravo kandidiranja (pasivni aspekt) i zabranu diskriminacije na nacionalnoj osnovi pri kandidaturi, predmet “Kovačević” bavio se pravom glasača (aktivni aspekt). Veliko vijeće je u svojoj odluci povuklo jasnu granicu, utvrdivši da ograničenja u ostvarivanju prava glasa, koja proizlaze iz specifične ustavne strukture države, nisu nužno diskriminatorna.
Sud je zauzeo stav da se aktivno i pasivno biračko pravo razlikuju po opsegu i mogu biti predmet različitih ograničenja. Ključno je da je Sud prihvatio argumentaciju da države mogu uspostaviti izborne jedinice na temelju ustavnih kriterija prilagođenih svojim specifičnim potrebama.
U slučaju Bosne i Hercegovine, Sud je prepoznao da je podjela na izborne jedinice duž entitetskih linija rezultat “visoko decentralizirane i jedinstveno složene ustavne strukture ugrađene u međunarodni mirovni sporazum”. Time je Veliko vijeće praktički legitimiralo postojeći model u kojem prebivalište i entitetska pripadnost mogu igrati ulogu u izbornom procesu, odbacujući time tezu da je građanski model (jedan čovjek – jedan glas) jedini prihvatljiv s aspekta ljudskih prava u kontekstu BiH.
Izvjestitelji zaključuju da se upravo ova presuda, koja uvažava složenost BiH, “može pokazati izuzetno korisnom u traženju rješenja”, jer otvara prostor za dogovor koji će pomiriti građanska prava s kolektivnim pravima konstitutivnih naroda, a time i riješiti pitanje “kamena spoticanja” u Federaciji.
Osim izbornih pitanja, izvjestitelji naglasak stavljaju na rješavanje pitanja državne imovine, koja čini više od 53% teritorija zemlje. Raspodjela imovine između države i drugih razina vlasti ističe se kao jedan od ključnih ciljeva iz “Agende 5+2” koji mora biti ispunjen prije zatvaranja Ureda visokog predstavnika (OHR).
Prepoznaje se pozitivan pomak nakon što je Narodna skupština Republike Srpske 18. listopada 2025. ukinula sporni Zakon o nepokretnoj imovini iz 2022. godine, koji je Ustavni sud proglasio neustavnim.
“Za pitanje državne imovine se može pronaći rješenje sada kada je povučen zakon RS-a iz 2022. godine,” navodi se u zaključcima Obrazloženja koje potpisuju Hispán i Németh. Naglašava se da je trenutačni spor ozbiljna prepreka ekonomskom razvoju jer blokira investicijske projekte, te da bi brzo rješenje stvorilo pozitivan zamah i omogućilo otvaranje prijeko potrebnih radnih mjesta.
U nastavku je cijeli tekst Rezolucije:
1. Bosna i Hercegovina je pristupila Vijeću Europe 24. travnja 2002. godine. U skladu s tim, preuzela je i obavezala se poštovati niz konkretnih obaveza navedenih u Mišljenju br. 234. (2002) Parlamentarne skupštine.
2. Pozivajući se na svoju Rezoluciju 2574. (2024), Skupština ponavlja svoju punu podršku državi Bosni i Hercegovini i svim njenim građanima te poziva sve države članice Vijeća Europe da poštuju ustavni i pravni poredak, suverenitet i teritorijalni integritet zemlje.
3. Skupština izražava zabrinutost zbog nedavnih događanja u Bosni i Hercegovini, obilježenih napadima na državu, vladavinu prava i institucije uspostavljene nakon Općeg okvirnog sporazuma za mir. Ipak, ima razloga za nadu u svjetlu nedavnih odluka koje su ublažile neke od tih zabrinutosti.
4. Na dan 6. kolovoza 2025. godine, nakon prvostupanjske presude Suda Bosne i Hercegovine da tadašnjeg predsjednika Republike Srpske, gospodina Milorada Dodika, osudi na jednu godinu zatvora (kasnije preinačene u novčanu kaznu) i izrekne šestogodišnju zabranu obavljanja javnih funkcija zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika, Središnje izborno povjerenstvo je poništilo mandat gospodinu Dodiku. Kao posljedica toga, 23. studenog 2025. godine su održani prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske.
5. Skupština ustvrđuje da su, prema priopćenju promatračke misije Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća Europe, prijevremeni predsjednički izbori bili “općenito dobro organizirani usprkos nekim nepravilnostima”, posebno u pogledu tajnosti glasanja. Skupština primjećuje da se zakonski okvir, izmijenjen u ožujku 2024. radi unapređenja integriteta i transparentnosti izbornog procesa, postupno provodi. Skupština pozdravlja to što bi ove reforme trebale dovesti izborno zakonodavstvo u sklad s europskim standardima i, posebno, preporukama Ureda za demokratske institucije i ljudska prava Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS/ODIHR), Skupine država protiv korupcije (GRECO) i Europske komisije za demokraciju putem prava (Venecijanske komisije).
6. Skupština također sa zadovoljstvom primjećuje da su vlasti Republike Srpske poništile entitetske zakone usvojene od 2023. do 2025. godine, a koje je Ustavni sud Bosne i Hercegovine proglasio neustavnim, uključujući i poseban izborni zakon za Republiku Srpsku; zakone o nepokretnoj imovini korištenoj za funkcioniranje javnih tijela; o neprimjeni odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine; o zabrani djelovanja “izvanustavnih institucija Bosne i Hercegovine” u Republici Srpskoj; izmjene Kaznenog zakona Republike Srpske; te zakon o uspostavljanju posebnog Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća za ovaj entitet.
7. Skupština još jednom naglašava obavezu Bosne i Hercegovine preuzetu prilikom pristupanja da, uz pomoć Europske komisije za demokraciju putem prava (Venecijanske komisije), revidira svoje izborno zakonodavstvo u svjetlu standarda Vijeća Europe i da ga, gdje je potrebno, izmijeni. Skupština podsjeća na potrebu ustavne reforme u Bosni i Hercegovini radi provedbe presude Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine, te prima k znanju presudu Velikog vijeća Europskog suda za ljudska prava u predmetu Kovačević protiv Bosne i Hercegovine. U tom kontekstu, Skupština pozdravlja formiranje radne skupine za pripremu amandmana na Ustav Bosne i Hercegovine i nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine. Skupština poziva političke stranke da postignu dogovor o tim amandmanima kako bi se ustavni i zakonodavni okvir uskladio sa zahtjevima Europske konvencije o ljudskim pravima.
8. Skupština poziva političke stranke da usvoje paket reformi kojim bi se unaprijedila funkcionalnost državnih institucija, te da pronađu održivo rješenje za pitanje državne imovine. Skupština primjećuje da bi takve reforme mogle predstavljati napredak ka ispunjavanju ciljeva i uvjeta potrebnih za zatvaranje Ureda visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu.
9. Skupština poziva Predsjedništvo Bosne i Hercegovine da, u skladu sa zahtjevima pravičnosti i transparentnosti, okonča postupak izbora suca Europskog suda za ljudska prava u ime Bosne i Hercegovine, te da bez daljeg odgađanja podnese Skupštini listu od tri kvalificirana kandidata.
10. Skupština ohrabruje vlasti Bosne i Hercegovine da nastave suradnju s Vijećem Europe, posebno s Venecijanskom komisijom, i da iskoriste njenu stručnost u procesu izborne i ustavne reforme. Skupština odlučuje pratiti dalji razvoj događaja u okviru svoje procedure monitoringa.
Podrška svih grupacija, protiv samo Srbija
Prijedlog rezolucije usvojen je nakon rasprave u kojoj su sudjelovali članovi Izaslanstva PSBiH: Saša Magazinović, Darijana Filipović, Branislav Borenović, Sabina Ćudić i Mladen Bosić.
Dokument su podržale sve zastupničke skupine u Vijeću Europe, dok je protiv glasovala samo predstavnica Srbije, Dunja Simonović Bratić.
www.brotnjo.info
