Peršin se u domaćoj kuhinji koristi u mnogim jelima, povrtnim i mesnim juhama, kao začin mladom krumpiru, ali i mesu, a neizostavan je u preljevu od maslinovog ulja, češnjaka i limunovog soka.
Sve prednosti peršina
Njegovi listovi su bogati C vitaminom. Otvara apetit i pospješuje probavu, smanjuje nadimanje i grčeve i crijevima.
Prema narodnoj medicini, povoljno djeluje na cirkulaciju krvi. Čaj od ove biljke pospješuje rad bubreba i jetre. Kažu i da sprječava loš zadah.
Sije se u ožujku, kada prođu opasnosti od jačih mrazeva jer, kao i drugo korjenasto povrće, ako dođe do klijanja i nicanja dok još ima čestih mrazeva, biljka će umjesto lišća formirati cvijet.
Može se sijati u posude i držati na prozorskoj dasci, balkonu ili terasi.
7 savjeta kako uspješno uzgojiti peršin
Voli vlažno, polusjenovito mjesto, a tlo mora biti bogato humusom i propusno kako bi mogao razvijati korijen. Pazite, ne podnosi svježi stajnjak.
Optimalna temperatura za klijanje je 8 do 10 °C, nakon čega sjeme proklija za 10 do 17 dana, a nekada to bude i duže. Zato prije sjetve provjerite njegovu klijavost.
Zbog spore klijavosti i nicanja, a radi markacije, sijte ga zajedno s rotkvicom.
Kaže se da peršin sam sebe ne podnosi pa se svake godine mora sijati na drugo mjesto, odnosno, ne smije se sijati na istu površinu najmanje 4 godine.
Dobri susjedi su mu već spomenuta rotkvica, rotkva, rajčica i luk, a kadifica će ga zaštititi od nematoda. Držite ga dalje od salate.
U slučaju suše obilno ga zalijevajte, pokoricu razbijete redovitim okopavanjem ili ga malčirajte.
Listovi se beru tijekom cijele godine, a nakon što peršin procvate, njegovi listovi više nisu za upotrebu.
