Nekad su građani susjednih država, posebice Hrvatske, u kupnju dolazili u BiH. Danas je situacija znatno drugačija, iz BiH se odlazi u kupnju preko granice
Građani BiH već dulje vrijeme sa strepnjom odlaze u trgovine po namirnice. Kažu kako je gotovo svakodnevno na policama nova, veća cijena, piše Večernji list BiH.
Potrošačke cijene u BiH opet, i statistički, bilježe rast. Potrošačke cijene u Federaciji BiH u prosjeku su porasle za 0,2% u odnosu na prosinac 2023. Ukupan indeks potrošačkih cijena u RS-u u siječnju 2024. u odnosu na prethodni mjesec viši je za 0,3%. Potrošačke cijene u Federaciji BiH u siječnju 2024. u prosjeku su porasle za 0,2% u odjeljcima: ostala dobra i usluge za 1,2%, hrana i bezalkoholna pića i zdravstvo za po 0,6, alkoholna pića i duhan za 0,2 te prijevoz i restorani i hoteli za po 0,1%.
Značajne uštede
Cijene su pale u odjeljcima: odjeća i obuća za 2,8%, stanovanje, voda, električna energija, plin i drugi energenti za 0,7 te namještaj, kućni uređaji i redovito održavanje kuće za 0,1%. U ostalim odjeljcima u prosjeku cijene se nisu mijenjale. U siječnju 2024. u odnosu na siječanj 2023. cijene su porasle za 0,7% (godišnja inflacija), priopćio je Federalni zavod za statistiku.
U Republici Srpskoj cijene u siječnju porasle su 0,3%, godišnja inflacija 3%. Promatrano po odjeljcima namjene potrošnje (COICOP), u siječnju 2024. u odnosu na prosinac 2023. godine indeks odjeljka hrane i bezalkoholnih pića viši je za 0,9%, indeks odjeljka alkoholnih pića i duhana viši je za 0,8, indeks odjeljka ostalih dobara i usluga za 0,5, indeksi odjeljaka namještaja i pokućstva te restorana i hotela viši su za po 0,3, dok je indeks odjeljka stanovanja viši za 0,1%.
Nekad su građani susjednih država, posebice Hrvatske, u kupnju dolazili u BiH. Danas je situacija znatno drugačija, iz BiH se odlazi u kupnju preko granice.
Zbog kontinuiranih poskupljenja osnovnih životnih namirnica sve veći broj građana BiH iz pograničnih područja po kruh, mlijeko i ulje odlazi u susjednu Srbiju. Osim namirnica, najviše kupuju i lijekove, a uštede su, kažu, nekada i do 40 posto. Mostom preko Drine po kruh, mlijeko, brašno i druge namirnice svakodnevica je mnogih stanovnika Zvornika. U redovitu nabavu hrane, ali i lijekova preko granice ide i umirovljenik Mujo Tulić.
– Ušteda je najmanje 20-30%. Sad sam baš bio, lijekova kojih ovdje nema, tamo većinom ima. Kruh je jeftiniji, ne košta ni marku, a ovamo je najjeftiniji 1,90 KM – priča Mujo za BHRT. Samo za jednu kupnju uštede i do nekoliko maraka, kažu Zvorničani. Jesu li i koliko cijene niže i kolike su uštede u Malom Zvorniku u odnosu na Zvornik, ekipa BHRT-a odlučila je provjeriti i sama. Nakon nekoliko stotina metara šetnje mostom preko Drine odmah na drugoj obali, u trgovini mliječnih proizvoda, stotine Zvorničana svakodnevno po kruh i mlijeko dolaze kod njih. – Dolaze svakodnevno, bude ih stotinjak, kupuju se mliječni proizvodi, tvorničke cijene. Cijena mlijeka u markama je 1,70, jogurt od dvije litre je 3,40, u čašici 3 komada za marku. Kruh je 90 feninga i marka – kaže prodavačica u trgovini u Malom Zvorniku u Srbiji Rada Nestorović. Jogurt od dvije litre, jedan kruh i litra mlijeka u Malom Zvorniku ekipa BHRT-a platila je tek nešto više od pet maraka. Iste te proizvode samo stotinu metara niže platili bi 50% skuplje.
Jeftinije u Hrvatskoj
Porazno je da su neke namirnice u osiromašenoj BiH tri puta skuplje nego u Hrvatskoj, koja je u EU. Nevjerojatno je da oni koji su bliže granici u nabavu idu u jednu državu članicu EU-a jer su tamo niže cijene. I dok se pojedini proizvodi u BiH, poput ulja, drže na cijeni od 2,45 KM po litri ili šećera, koji je 2,10 KM, dotle je maslac od 250 grama gotovo 8 KM.
Porazna je činjenica da je maslac u BiH značajno skuplji nego u Njemačkoj, Austriji ili Norveškoj, gdje se za 8 KM može kupiti pola kilograma tog proizvoda. U susjednoj Hrvatskoj pakiranje maslaca od 250 grama nerijetko se može kupiti po cijeni od 3 KM. Brojni građani BiH više ne mogu priuštiti voće i povrće zbog njihove cijene.
Dok je među jeftinijim voćem jabuka, koja se po kilogramu prodaje po cijeni od 2 KM, ali doseže i do 4 KM, dotle je, primjerice, limun 4-5 KM. Blitva košta 5 KM po kilogramu, koliko i poriluk, dok je mladi luk ponegdje dosegnuo cijenu i od 10 KM po kilogramu. Meso već dulje vrijeme drži “paprenu” cijenu i za mnoge je odavno luksuz. Građani uglavnom kupuju piletinu. Cijelo pile po “zaključanoj” cijeni je 6,50 KM po kilogramu, dok je kilogram filea više od 12 KM. Juneći but bez kosti košta više od 20 KM po kilogramu, a teleći 27 KM.
